FINANSIJE
Velike naftne kompanije: Dugovi porasli za trećinu, investicioni rezovi
Neto dugovi najvećih zapadnih naftnih kompanija su narasli za trećinu tokom posljednje godine, što povećava njihovu ranjivost u slučaju novog pada cijena nafte.
Ukupni neto dugovi 15 najvećih naftnih grupa iz Evrope i Sjeverne Amerike porasli su na 383 milijardi američkih dolara do kraja marta, što je povećanje od 97 milijardi u 12 mjeseci, kažu podaci Bloomberga.
Prihodi naftnih kompanija pali su kao rezultat sloma cijena sirove nafte koji je počeo u ljeto 2014. Iako su oštro snizili kapitalne i operativne troškove, većina ovih kompanija je morala da podiže zajmove kako bi finansirala svoje investicione programe i vršila isplate dividendi.
Novi pad cena nafte, nove posledice
Talas dugova bio je naročito oštar u prvom kvartalu tekuće godine, kada su cijene nafte dotakle minimum od 27 dolara za barel.
Iako su kamatne stope blizu rekordno niskih nivoa i cijene nafte su se oporavile, zaključivši prethodne sedmice na 49 dolara, povećana zaduženost industrije znači da bi se u slučaju novog pada cijena nafte suočila sa još većim poteškoćama, tumači Financial Times.
Foto: Foto Bloomberg
To bi dalje značilo još gubitaka radnih mjesta i investicione rezove, kao i moguće snižavanje dividendi i još defanzivnije merdžere i akvizicije.
Dio povećanja ukupnog duga zahvaljuje se prošlogodišnjoj akviziciji BG Groupe od strane Royal Dutch Shella, u vrijednosti od 19 milijardi dolara. Ipak, sve velike kompanije izvjestile su oštro povećanje zajmova.
Neto dug ExxonMobila porastao je na 38,3 milijardi dolara do kraja marta sa 27,6 milijardi dolara marta 2015. Dug BP-a porastao je sa 24,6 na 30,6 milijardi dolara u istom razdoblju.
Povećani dugovi i smanjena očekivanja za kretanje cijene nafte izazvalo je mnoge kreditne agencije da snize ocjene ovih kompanija, pa je Exxon prošlog mjeseca izgubio tri A od Standard&Poor’sa.
Iako su zbog oporavka cijena nafte novčani tokovi naftnih kompanija poboljšani, one i dalje pokušavaju da srežu troškove.
“Cijene na sadašnjim nivoima predstavljaju veliki problem, ne samo za male istraživače i proizvođače nafte, već i za glavne”, kaže direktor za istraživanje roba u Invesco PoweShares, Jason Bloom.
Isplata dividendi, kontrola troškova
Neke kompanije su snizile dividende, kao što su američki ConocoPhilips i italijanski Eni. Ipak, većina velikih američkih i evropskih kompanija pokušavaju da održe nivo isplata svojim akcionarima, ograničavajući mogućnost za investiranje u buduću proizvodnju.
“Kompanije koje su ulagale u skupe projekte kao što je Kashagan (u Kazahstanu) ili u duboke vode u Brazilu, biće promorane da snize investicije kako bi isplaćivale dugove i pokrivale dividende”, kaže za FT stručnjak za energiju Philip Verleger.
Foto: Foto Bloomberg
Chevron se zbog ovih promjena pregrupisao na fleksibilnije male projekte, umjesto skupih razvojnih projekata koji zahtjevaju godine truda i milijarde ulaganja. BP se takođe povlači sa skupih istraživanja koja zahtjevaju decenije da bi se investicija isplatila.
Nasuprot tome, ukupni neto dugovi srednjih američkih proizvođača koji su pokrenuli revoluciju sa škriljcima, stabilni su tokom protekle godine, jer su banke odustale da ih finansiraju.
Ove godine je, uprkos jakom skoku cijena dugova u energetskom sektoru sa visokim prinosom tokom februara, izdato vrlo malo džank obveznica. Prošlonedeljna prodaja obveznica Parsley Energy u vrednosti od 200 miliona dolara, bila je jedina ponuda američke naftne kompanije u 2016. godini.
Izvor: Gdeinvestirati.com
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca