PRIVREDA
Zlatna Gazela prvi put u Srbiji
BEOGRAD, Prestižno priznanje Zlatna Gazela, koju dodjeljuje međunarodna grupa Bisnode, dodjeljena je juče prvi put u Srbiji – firmi Hemikal Agrosava iz Beograda.
Riječ je o nagradi za 2016. godinu koja je pripala najbrže rastućoj firmi, a u Skupštini grada su uručene i Srebrna Gazela i Bronzana Gazela.
Koncept Gazele u privredi podrazumjeva kompanije koje daju najveći doprinos rastu BDP-a i otvaranju novih radnih mjesta, jer su gazele brze, okretne i sposobne životinje koje mogu da prevaziđu mnoge prepreke i budu prilagodljive.
Porodična firma Hemikal Agrosava je osnovano 1990. i specijalizovano je za proizvodnju sredstva za zaštitu bilja u tečnom, granularnom i praškastom obliku, folijarnih hraniva i sjemena hibrida kukuruza.
U posljednjih pet godina ta firma je skoro duplirala svoje prihode koji u 2014. prevazilaze tri milijarde dinara.
Ta firma svoje proizvode izvozi na više od 10 inostranih tržišta, od čega najviše hibrida kukuruza.
Bisnode posluje u 18 država u Evropi, čija je osnovna djelatnost pružanje poslovnih i bonitetnih informacija, a ove godine je dodjelila nagrade najdinamičnije rastućim firmama u Srbiji.
Direktor Hemikal Agrosava Zoran Radanović je rekao Tanjugu da je za uspjeh u biznisu najvažnija vizija vlasnika ili onoga ko vodi posao i dobri ljudi u poslu.
“Mislim na ljude koji su posvećeni poslu, koji vole to da rade i imaju cilj i rade na njegovom ostvarenju”, kazao je on dodajući da u tom preduzeću postoji dobar tim stručnjaka uz čiju energiju je i ostvaren uspjeh.
Srebrna Gazela je pripala firmi Vega IT sorsing iz Novog Sada, a njen predstavnik Saša Popović je rekao Tanjugu da je za uspjeh u poslu najvažnija strast prema onome što se radi, kao i istrajnost i ulaganje u posao i ljude.
“Vlada bi mogla u IT struci da pomogne tako što bi imali više stručnjaka iz tog sektora, a to se može uraditi povećanjem broja studenata na fakultetima, posebno na studijama softverskog inženjerstva i programiranja”, rekao je Popović.
Bronzanu Gazelu je dobila firma Hrana produkt iz Salaša Noćajskog i njen vlasnik Goran Stanković je kazao Tanjugu da je, prema njegovom mišljenju, najvažnije za uspjeh da se puno radi i pravi kvalitetan proizvod.
„Teško je napraviti neku preciznu definiciju, u suštini potrebno je jako puno rada, vjerovati u sebe i svoj program, praviti kvalitetan proizvod, ali i istrajati u kvalitetu. Ima puno prepreka koje su svakodnevne, stalno ima nešto novo što pokušava da vas zakoči i morate to prevazići i nastaviti dalje”, kazao je Stanković.
On je rekao da bi vlada mogla da pomogne privrednicima u tom sektoru tako što bi predvidjela neko oslobođenje od poreza za investicije.
Predsednik Srpske asocijacije menadžera Milan Petrović je rekao da je dodjela Gazele sjajna stvar koja treba nevidljive ili slabo vidljive kompanije da promoviše, jer su to upravo najbolje firme koje Srbija ima.
“Staviti malo svjetla na njih, a o tome koliko je teško biti uspješan govori jedna izreka – vrlo sam rijetko u životu sretao ljude koji su uspjeli, a da zaista istinski nisu uživali u onome što rade. Ti ljudi unose u posao emcije, strasti i energiju”, naveo je Petrović.
„SAM podržava godinu preduzetništva i sve ljude koji imaju hrabrosti da započnu svoj biznis i uzmu život u svoje ruke”, poručio je on.
Dušan Korunoski iz Ministarstva privrede je rekao da su preduzetnici ljudi koji pokreću društvo naprijed radeći to iz svoje lične strasti, ali da nemaju položaj u društvu koji zaslužuju.
“Oni zaslužuju bolje mjesto u društvu, jer će onda i nama biti bolje, pozdravljam vašu strast”, poručio je Korunoski.
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović je rekao da “gazele” u privredi zaslužuju poseban status u komunikaciji sa državnim orgnima, kao i da treba da učestvuju u reformama koje slijede.
Profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić je kazao da spas za srpsku prviredu nisu samo strane investicije već domaće i srpsko preduzetništvo, odnosno oni koji mogu da izvoze.
Zahvalnice su dobile i firme Ćatić kompani iz Prijepolja i MDS Informatički inženjering iz Beograda.
Izvor: Tanjug
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca