Connect with us

PRIVREDA

BiH iskorištava nevolje Rusije: Bilježimo rast izvoza

Najznačajnija stavka u izvozu je voće koje je BiH prošle godine izvezla u Rusiju i to u vrijednosti od 23 miliona KM, što je značajan rast od tek 1,2 miliona KM 2013.

Objavljeno

 


 

Nakon što je Evropska unija (EU) uvela ekonomske i diplomatske sankcije Rusiji sredinom 2014. godine, Putin uzvraća sa zabranom uvoza većine poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, SAD-a i Kanade. Igre moći svjetskih sila su otvorile i neočekivan prostor za izvoznike voća i povrća sa Balkana, uključujući i bh. proizvođače. U 2014. dolazi do snažnog rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda balkanskih zemalja u Rusiju, ali u 2015. izvoz pada izuzev u slučaju BiH.

IZVOZ RASTE

Naša zemlja je 2013. godine u Rusiju izvezla proizvoda u vrijednosti od 56,9 miliona KM. Izvoz je 2014. porastao na 79,6 miliona KM, a godinu poslije na 98 miliona KM. Najznačajnija stavka u izvozu je voće kojeg smo prošle godine u Rusiju izvezli u vrijednosti od 23 miliona KM, što je značajan rast od tek 1,2 miliona KM 2013. godine.

Komentarišući ove podatke, predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović za Faktor pojašnjava da su sankcije koje je Rusija uvela na uvoz voća i povrća iz EU-a “dobrodošla pojava“.

„Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Ali, ta situacija je kratkog daha jer kad obje strane ukinu sankcije jedni drugima, onda će neminovno doći do pada uvoza iz BiH, a tržište će opet preuzeti jabuke iz Poljske“, ističe Dojčinović.

Reklama

Bh. voćari su zadovoljni situacijom i prodajom robe. U zalihama ne ostaje ništa, a sva roba je prodana već u aprilu. Iako ne mogu zadovoljiti potrebe velikog ruskog tržišta, ističu da je bh. jabuka koja čini 80 posto izvoza ovog sektora u Rusiju, izuzetno tražena zbog svoje kvalitete. Otkup proizvoda vrše predstavnici ruskog maloprodajnog lanca Magnit, koji svake srijede bh. proizvođačima daju nove cijene za jabuke.

„Ako je cijena uredu, mi prodamo robu. Ako nije, čekamo do sljedeće srijede iako se generalno mi njima prilagođavamo“, pojašnjva Dojčinović.

Za razliku od BiH koja je i u 2015. povećala izvoz u Rusiju, ostale balkanske zemlje koje nisu članice EU-a zabilježile su pad izvoza. Srbija, tradicionalno najveći izvoznik iz regije u Rusiju, prošle godine je zabilježila pad izvoza za čak 304 miliona dolara. Makedonija, Crna Gora i Albanija su također smanjile izvoz, dok je izvoz BiH nastavio rasti, i to ne samo voća već i niza drugih proizvoda.

PRODAJA U BIH

Ukidanje međusobnih sankcija Rusije i EU-a značilo bi da balkanske zemlje gube važno tržište za izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda. Iako se još uvijek ne zna kada će doći do ovog razvoja događaja, direktor državnog investicionog fonda Rusije Kirill Dmitriev je nedavno kazao da očekuje ukidanje sankcija do kraja 2016. godine.

Bh. proizvođači već imaju planove kada trenutna bajka završi. Okrenut će se domaćem tržištu i velikim tržnim lancima.

Reklama

„Naš dugoročni plan se ne bazira na izvozu u Rusiju, već na prodaji domaćim tržnim lancima poput Binga, Konzuma i ostalih sa kojima smo već dogovorili buduće uvjete saradnje. Ali proljetni mraz koji je sredinom aprila uništio preko 2.000 hektara usjeva će nas spriječiti da u velikoj mjeri plasiramo na bh. tržište, ali i Rusiju. Ove godine izvoz će definitivno biti manji“, zaključuje Dojčinović.

Izvoz u Rusiju iz balkanskih zemalja

Država                        2014                         2015                        Razlika

BiH                             $45.774.953           $56.378.114            $10.603.161

Srbija                         $1.029.130.000     $724.823.000      -$304.307.000

Makedonija              $42.068.416           $35.087.120         -$6.981.296

Reklama

Crna Gora                 $4.021.000            $2.640.000           -$1.381.000

Albanija                    $3.707.222             $418.937               -$3.288.285,00

Nastavite čitati

NOVOSTI

Dodik: Srpska spremna za eksploataciju litijuma sa Srbijom – Opozicija i građani protiv

Objavljeno

 

Od

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u petak da je RS spremna i zainteresovana da zajedno sa Srbijom učestvuje u eksploataciji minerala, posebno litijuma, prenosi portal Indikator.

On je pozdravio potpisivanje u Beogradu Memoranduma EU i Srbije o razumijevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima i ocijenio da je to „veoma značajan iskorak za dalji napredak i razvoj Srbije“.

To je sigurno jedan od strateških projekata za koje se borio predsjednik Aleksandar Vučić i čiji rezultati će biti veoma vidljivi, a koji će mnogo značiti za dalji napredak i finansijski procvat Srbije. Kao što je Srbija, tako je i RS spremna da ide istim putem i sa istim ciljem koji vodi samo do jednog – ekonomskog procvata i razvoja, otvaranja novih fabrika, i što je najvažnije do otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja ljudi čime se garantuje njihov opstanak u RS – kazao je Dodik za novinsku agenciju Srna.

Po njegovim riječima, istraživanja su pokazala da Republika Srpska „obiluje značajnim količinama mineralnih sirovina“ koje su danas veoma tražene u zemljama EU i širom svijeta.

Naše potencijale ćemo svakako pridružiti naporima Srbije i naših drugih prijatelja i partnera u Evropi i svijetu, vodeći odgovornu politiku, prije svega u interesu RS i naših stanovnika, primarno vodeći računa o ekološkim pitanjima i pitanjima zaštite zdravlja, gdje će struka biti potpuno uvažena i uključena – najavio je Dodik.

Poslije Majevice, istraživanja i na Sinjakovu, u Prijedoru i Zvorniku

Reklama

On je govoreći o potencijalima Srpske i bogatstvu minerala prije nekoliko dana istakao da je istraženo ležište litijuma, magnezijuma i bora na Majevici, na području Lopara, a dalje se provode aktivnosti na istraživanju olova, cinka i prateće mineralizacije kod Foče, na Ozrenu, kod Srebrenice i Bratunca.

Bakar, željezo i prateće mineralizacije se istražuju na Sinjakovu, željezo kod Prijedora, dok je područje oko Zvornika interesantno za istraživanje bora, litijuma, natrijuma, kalijuma, stroncijuma i prateće asocijacije elemenata – istakao je tada Dodik za Srnu.

Opozicija navodi da građani ne žele rudnikeSrpska demokratska stranka (SDS) ocijenila je da je najava geoloških istraživanja, potom i rudarenja od Prijedora duž Republike Srpske, pokušaj da se nadomjesti ono što je prethodnih godina entitetska vlast „opljačkala i devastirala“.

Nemamo povjerenje u iskrenost aktuelnog rukovodstva RS po pitanju geoloških istraživanja. Vlast je prije mjesec dana uskratila pravo lokalnim zajednicama da daju saglasnost za geološka istraživanja na teritoriji opština na kojim se ruda nalazi. Na taj način su lokalne zajednice zaobiđene iz procesa geoloških istraživanja – rekao je novinarima u Banjaluci potpredsjednik SDS-a Ognjen Bodiroga.

U Loparama na Majevici geološkim istraživanjem je utvrđeno da je to područje bogato litijumom, ali je načelnik te opštine Rado Savić izjavio je da su tamošnji građani rekli da ne žele rudnik litijuma jer je potencijalno loš, s obzirom na to da bi bio na samo nekoliko stotina metara od centra Lopara.

Na 25 kvadratnih kilometara planiran je površinski kop čije otvaranje bi dovelo do raseljavanja tih ljudi. Prikupili smo potpise građana Lopara kroz građansku inicijativu i pokazali da se građani Lopara protive otvaranju rudnika – rekao je Savić, prenosi FTV.

Reklama

Indikator

Nastavite čitati

NOVOSTI

Čelni ljudi „Infinity grupe“ i „Siriusa“ osnovali novu grupaciju

Objavljeno

 

Od

Isti dan kada su banke zatvorile račune firmama „Infinity grupe“, vlasnici i direktori članica osnovali su novu firmu.

Kako saznaje Akta.ba iz registra kompanija, nova firma osnovana je na jučerašnji datum i zove se „Invictus Tehnology Group“ .

U vlasničkoj strukturi firme navode se Bojan Vujić, Nemanja Reljin, Radmila Bojanić i Vladimir Perišić. Direktor novoosnovane firme je Bojan Vujić, aktuelni direktor Infinity grupe.

Firma je registrovana kao društvo ograničene odgovornosti registrovano u Vidovdanskoj ulici u Banjoj Luci, na istom broju na kojem radi i kompanija Prointer.

Osnivački kapital preduzeća je 1.000 KM, a osnovna djelatnost trgovina na veliko računarima, perifernom opremom i softverom.

Podsjetimo, nakon uvedenih američkih sankcija i gašenjem računa u bankama, firme su rješenje našle u osnivanju novih pravnih lica.

Na press konferenciji najavili su stečaj ili likvidaciju postojećih firmi, osnivanje nove firme sa fokusom na IT sektor, te povlačenje iz medija.

Reklama

Iz Infinity International Group ranije su poručili da formiranjem potpuno novih kompanija, ni na koji način ne pokušavaju da zaobiđu ili izbjegnu sankcije, već da sačuvaju zaposlene.

Akta.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

U trendu