PRIVREDA
BiH iskorištava nevolje Rusije: Bilježimo rast izvoza
Najznačajnija stavka u izvozu je voće koje je BiH prošle godine izvezla u Rusiju i to u vrijednosti od 23 miliona KM, što je značajan rast od tek 1,2 miliona KM 2013.
Nakon što je Evropska unija (EU) uvela ekonomske i diplomatske sankcije Rusiji sredinom 2014. godine, Putin uzvraća sa zabranom uvoza većine poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, SAD-a i Kanade. Igre moći svjetskih sila su otvorile i neočekivan prostor za izvoznike voća i povrća sa Balkana, uključujući i bh. proizvođače. U 2014. dolazi do snažnog rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda balkanskih zemalja u Rusiju, ali u 2015. izvoz pada izuzev u slučaju BiH.
IZVOZ RASTE
Naša zemlja je 2013. godine u Rusiju izvezla proizvoda u vrijednosti od 56,9 miliona KM. Izvoz je 2014. porastao na 79,6 miliona KM, a godinu poslije na 98 miliona KM. Najznačajnija stavka u izvozu je voće kojeg smo prošle godine u Rusiju izvezli u vrijednosti od 23 miliona KM, što je značajan rast od tek 1,2 miliona KM 2013. godine.
Komentarišući ove podatke, predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović za Faktor pojašnjava da su sankcije koje je Rusija uvela na uvoz voća i povrća iz EU-a “dobrodošla pojava“.
„Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Ali, ta situacija je kratkog daha jer kad obje strane ukinu sankcije jedni drugima, onda će neminovno doći do pada uvoza iz BiH, a tržište će opet preuzeti jabuke iz Poljske“, ističe Dojčinović.
Bh. voćari su zadovoljni situacijom i prodajom robe. U zalihama ne ostaje ništa, a sva roba je prodana već u aprilu. Iako ne mogu zadovoljiti potrebe velikog ruskog tržišta, ističu da je bh. jabuka koja čini 80 posto izvoza ovog sektora u Rusiju, izuzetno tražena zbog svoje kvalitete. Otkup proizvoda vrše predstavnici ruskog maloprodajnog lanca Magnit, koji svake srijede bh. proizvođačima daju nove cijene za jabuke.
„Ako je cijena uredu, mi prodamo robu. Ako nije, čekamo do sljedeće srijede iako se generalno mi njima prilagođavamo“, pojašnjva Dojčinović.
Za razliku od BiH koja je i u 2015. povećala izvoz u Rusiju, ostale balkanske zemlje koje nisu članice EU-a zabilježile su pad izvoza. Srbija, tradicionalno najveći izvoznik iz regije u Rusiju, prošle godine je zabilježila pad izvoza za čak 304 miliona dolara. Makedonija, Crna Gora i Albanija su također smanjile izvoz, dok je izvoz BiH nastavio rasti, i to ne samo voća već i niza drugih proizvoda.
PRODAJA U BIH
Ukidanje međusobnih sankcija Rusije i EU-a značilo bi da balkanske zemlje gube važno tržište za izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda. Iako se još uvijek ne zna kada će doći do ovog razvoja događaja, direktor državnog investicionog fonda Rusije Kirill Dmitriev je nedavno kazao da očekuje ukidanje sankcija do kraja 2016. godine.
Bh. proizvođači već imaju planove kada trenutna bajka završi. Okrenut će se domaćem tržištu i velikim tržnim lancima.
„Naš dugoročni plan se ne bazira na izvozu u Rusiju, već na prodaji domaćim tržnim lancima poput Binga, Konzuma i ostalih sa kojima smo već dogovorili buduće uvjete saradnje. Ali proljetni mraz koji je sredinom aprila uništio preko 2.000 hektara usjeva će nas spriječiti da u velikoj mjeri plasiramo na bh. tržište, ali i Rusiju. Ove godine izvoz će definitivno biti manji“, zaključuje Dojčinović.
Izvoz u Rusiju iz balkanskih zemalja
Država 2014 2015 Razlika
BiH $45.774.953 $56.378.114 $10.603.161
Srbija $1.029.130.000 $724.823.000 -$304.307.000
Makedonija $42.068.416 $35.087.120 -$6.981.296
Crna Gora $4.021.000 $2.640.000 -$1.381.000
Albanija $3.707.222 $418.937 -$3.288.285,00
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE9 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE12 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca