Connect with us

PRIVREDA

BiH iskorištava nevolje Rusije: Bilježimo rast izvoza

Najznačajnija stavka u izvozu je voće koje je BiH prošle godine izvezla u Rusiju i to u vrijednosti od 23 miliona KM, što je značajan rast od tek 1,2 miliona KM 2013.

Objavljeno

 


 

Nakon što je Evropska unija (EU) uvela ekonomske i diplomatske sankcije Rusiji sredinom 2014. godine, Putin uzvraća sa zabranom uvoza većine poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, SAD-a i Kanade. Igre moći svjetskih sila su otvorile i neočekivan prostor za izvoznike voća i povrća sa Balkana, uključujući i bh. proizvođače. U 2014. dolazi do snažnog rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda balkanskih zemalja u Rusiju, ali u 2015. izvoz pada izuzev u slučaju BiH.

IZVOZ RASTE

Naša zemlja je 2013. godine u Rusiju izvezla proizvoda u vrijednosti od 56,9 miliona KM. Izvoz je 2014. porastao na 79,6 miliona KM, a godinu poslije na 98 miliona KM. Najznačajnija stavka u izvozu je voće kojeg smo prošle godine u Rusiju izvezli u vrijednosti od 23 miliona KM, što je značajan rast od tek 1,2 miliona KM 2013. godine.

Komentarišući ove podatke, predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović za Faktor pojašnjava da su sankcije koje je Rusija uvela na uvoz voća i povrća iz EU-a “dobrodošla pojava“.

„Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Ali, ta situacija je kratkog daha jer kad obje strane ukinu sankcije jedni drugima, onda će neminovno doći do pada uvoza iz BiH, a tržište će opet preuzeti jabuke iz Poljske“, ističe Dojčinović.

Reklama

Bh. voćari su zadovoljni situacijom i prodajom robe. U zalihama ne ostaje ništa, a sva roba je prodana već u aprilu. Iako ne mogu zadovoljiti potrebe velikog ruskog tržišta, ističu da je bh. jabuka koja čini 80 posto izvoza ovog sektora u Rusiju, izuzetno tražena zbog svoje kvalitete. Otkup proizvoda vrše predstavnici ruskog maloprodajnog lanca Magnit, koji svake srijede bh. proizvođačima daju nove cijene za jabuke.

„Ako je cijena uredu, mi prodamo robu. Ako nije, čekamo do sljedeće srijede iako se generalno mi njima prilagođavamo“, pojašnjva Dojčinović.

Za razliku od BiH koja je i u 2015. povećala izvoz u Rusiju, ostale balkanske zemlje koje nisu članice EU-a zabilježile su pad izvoza. Srbija, tradicionalno najveći izvoznik iz regije u Rusiju, prošle godine je zabilježila pad izvoza za čak 304 miliona dolara. Makedonija, Crna Gora i Albanija su također smanjile izvoz, dok je izvoz BiH nastavio rasti, i to ne samo voća već i niza drugih proizvoda.

PRODAJA U BIH

Ukidanje međusobnih sankcija Rusije i EU-a značilo bi da balkanske zemlje gube važno tržište za izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda. Iako se još uvijek ne zna kada će doći do ovog razvoja događaja, direktor državnog investicionog fonda Rusije Kirill Dmitriev je nedavno kazao da očekuje ukidanje sankcija do kraja 2016. godine.

Bh. proizvođači već imaju planove kada trenutna bajka završi. Okrenut će se domaćem tržištu i velikim tržnim lancima.

Reklama

„Naš dugoročni plan se ne bazira na izvozu u Rusiju, već na prodaji domaćim tržnim lancima poput Binga, Konzuma i ostalih sa kojima smo već dogovorili buduće uvjete saradnje. Ali proljetni mraz koji je sredinom aprila uništio preko 2.000 hektara usjeva će nas spriječiti da u velikoj mjeri plasiramo na bh. tržište, ali i Rusiju. Ove godine izvoz će definitivno biti manji“, zaključuje Dojčinović.

Izvoz u Rusiju iz balkanskih zemalja

Država                        2014                         2015                        Razlika

BiH                             $45.774.953           $56.378.114            $10.603.161

Srbija                         $1.029.130.000     $724.823.000      -$304.307.000

Makedonija              $42.068.416           $35.087.120         -$6.981.296

Reklama

Crna Gora                 $4.021.000            $2.640.000           -$1.381.000

Albanija                    $3.707.222             $418.937               -$3.288.285,00

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu