PRIVREDA
BiH iskorištava nevolje Rusije: Bilježimo rast izvoza
Najznačajnija stavka u izvozu je voće koje je BiH prošle godine izvezla u Rusiju i to u vrijednosti od 23 miliona KM, što je značajan rast od tek 1,2 miliona KM 2013.
Nakon što je Evropska unija (EU) uvela ekonomske i diplomatske sankcije Rusiji sredinom 2014. godine, Putin uzvraća sa zabranom uvoza većine poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, SAD-a i Kanade. Igre moći svjetskih sila su otvorile i neočekivan prostor za izvoznike voća i povrća sa Balkana, uključujući i bh. proizvođače. U 2014. dolazi do snažnog rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda balkanskih zemalja u Rusiju, ali u 2015. izvoz pada izuzev u slučaju BiH.
IZVOZ RASTE
Naša zemlja je 2013. godine u Rusiju izvezla proizvoda u vrijednosti od 56,9 miliona KM. Izvoz je 2014. porastao na 79,6 miliona KM, a godinu poslije na 98 miliona KM. Najznačajnija stavka u izvozu je voće kojeg smo prošle godine u Rusiju izvezli u vrijednosti od 23 miliona KM, što je značajan rast od tek 1,2 miliona KM 2013. godine.
Komentarišući ove podatke, predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović za Faktor pojašnjava da su sankcije koje je Rusija uvela na uvoz voća i povrća iz EU-a “dobrodošla pojava“.
„Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Ali, ta situacija je kratkog daha jer kad obje strane ukinu sankcije jedni drugima, onda će neminovno doći do pada uvoza iz BiH, a tržište će opet preuzeti jabuke iz Poljske“, ističe Dojčinović.
Bh. voćari su zadovoljni situacijom i prodajom robe. U zalihama ne ostaje ništa, a sva roba je prodana već u aprilu. Iako ne mogu zadovoljiti potrebe velikog ruskog tržišta, ističu da je bh. jabuka koja čini 80 posto izvoza ovog sektora u Rusiju, izuzetno tražena zbog svoje kvalitete. Otkup proizvoda vrše predstavnici ruskog maloprodajnog lanca Magnit, koji svake srijede bh. proizvođačima daju nove cijene za jabuke.
„Ako je cijena uredu, mi prodamo robu. Ako nije, čekamo do sljedeće srijede iako se generalno mi njima prilagođavamo“, pojašnjva Dojčinović.
Za razliku od BiH koja je i u 2015. povećala izvoz u Rusiju, ostale balkanske zemlje koje nisu članice EU-a zabilježile su pad izvoza. Srbija, tradicionalno najveći izvoznik iz regije u Rusiju, prošle godine je zabilježila pad izvoza za čak 304 miliona dolara. Makedonija, Crna Gora i Albanija su također smanjile izvoz, dok je izvoz BiH nastavio rasti, i to ne samo voća već i niza drugih proizvoda.
PRODAJA U BIH
Ukidanje međusobnih sankcija Rusije i EU-a značilo bi da balkanske zemlje gube važno tržište za izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda. Iako se još uvijek ne zna kada će doći do ovog razvoja događaja, direktor državnog investicionog fonda Rusije Kirill Dmitriev je nedavno kazao da očekuje ukidanje sankcija do kraja 2016. godine.
Bh. proizvođači već imaju planove kada trenutna bajka završi. Okrenut će se domaćem tržištu i velikim tržnim lancima.
„Naš dugoročni plan se ne bazira na izvozu u Rusiju, već na prodaji domaćim tržnim lancima poput Binga, Konzuma i ostalih sa kojima smo već dogovorili buduće uvjete saradnje. Ali proljetni mraz koji je sredinom aprila uništio preko 2.000 hektara usjeva će nas spriječiti da u velikoj mjeri plasiramo na bh. tržište, ali i Rusiju. Ove godine izvoz će definitivno biti manji“, zaključuje Dojčinović.
Izvoz u Rusiju iz balkanskih zemalja
Država 2014 2015 Razlika
BiH $45.774.953 $56.378.114 $10.603.161
Srbija $1.029.130.000 $724.823.000 -$304.307.000
Makedonija $42.068.416 $35.087.120 -$6.981.296
Crna Gora $4.021.000 $2.640.000 -$1.381.000
Albanija $3.707.222 $418.937 -$3.288.285,00
PRIVREDA
Mercator izbrisan iz sudskog registra

Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
NOVOSTI
Zbog Mittala će “pasti” brojne kompanije, ove dvije su prve na udaru

Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Zaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prije
Sajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli