Connect with us

PRIVREDA

BiH još nije vidjela projekat pelješkog mosta

HRVATSKA, BiH – Objavom konkursa za izvođača radova na pelješkom mostu i izgradnju pristupnih cesta Hrvatska je označila početak izgradnje ovog velikog infrastrukturnog projekta, iako od ove zemlje Bosna i Hercegovina nikada nije zvanično dobila podatke i gabarite pelješkog mosta.

Objavljeno

 


I dok Ismir Jusko, ministar prometa i komunikacija BiH, tvrdi da Hrvatska radi u skladu s međunarodnim standardima i da to nije pitanje politike, nego struke, stručnjaci za pomorstvo i parlamentarci tvrde suprotno.

Ševal Kovačević, zamjenik predsjednika Pomorskog društva BiH, tvrdi da Hrvatska, i pored traženja, još nije BiH dala podatke o plovnoj visini mosta.

„To se krije već godinama. O kojim standardima Hrvatska govori, koje standarde će poštovati, one koje je ona zacrtala“, pita se Kovačević.

Ističe da je činjenica da Hrvatska radi most na svom prostoru, ali upozorava da pitanje granica na moru između BiH i Hrvatske nikad nije riješeno.

„Dođe li do zaprečavanja izlaska BiH na otvoreno more, neko će morati odgovarati za to“, rekao je Kovačević, te potcrtao da BiH i Hrvatska nemaju pravo od građana tajiti gabarite pelješkog mosta.

Tvrdi da nije isto imati most plovne visine 35 – 40 metara, koji Hrvatska namjerava graditi „politikom svršenog čina“, i nije isto ispoštovati dimenzije mosta plovne visine 60 metara, koje su minimum po svjetskim standardima.

Reklama

„Zbog čega Ministarstvo kumunikacija BiH u ime BiH potpisuje nekakve ugovore s Hrvatskom, a u javnost ne izlaze s nalazom koji je obećan od francuske konsultantske kuće“, upitao je Kovačević, koji smatra da se nalazi kriju dok se ne otpočne s gradnjom.

Ističe da BiH od Hrvatske treba da traži dvije stvari – da konačno dostavi projekat i gabarite mosta i da promijeni Pomorski zakon.

„Zakonom koji je sad na snazi zatvoren je prolaz BiH, jer je Hrvatska zakonom koji je donijela 1994. godine presjekla ravnu liniju od najvišeg vrha na Korčuli, Rta Proiz, do otoka Vodnjak“, kazao je Kovačević.

Ističe da je ovakvim morskim granicama BiH primorana da presiječe taj put da bi uplovila u međunarodne vode, a to Hrvatskoj daje mogućnost da zaustavi brod, da ga pretrese ili vrati.

Smatra da BiH treba da insistira na tome da se utvrde granice s Hrvatskom, te da dobije kompletnu dokumentaciju o izgradnji pelješkog mosta. Tvrdi da se ugrožava pravo BiH da ima nesmetan izlaz na otvoreno more.

Ismir Jusko, ministar prometa i komunikacija BiH, uz stav da o ovome treba da raspravlja struka, a ne politika, najavio je i da bi uskoro trebalo da bude organizovana zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske.

Reklama

Šemsudin Mehmedović, poslanik i član Komisije za promet i komunikacije Predstavničkog doma BiH, kazao je da je, s obzirom na to da BiH nije uključena u definisanje projekta pelješkog mosta, ova komisija zatražila zapisnik sa sastanka predstavnika resornih ministarstava BiH i Hrvatske.

„Potrebno je da se uključi i Vijeće ministara BiH, te da se zatraži cjelokupna informacija od Hrvatske. Komisija je već zatražila informaciju, a ako bude potrebe tražićemo i posebnu sjednicu Predstavničkog doma“, najavio je on.

Vrijednost izgradnje pelješkog mosta je 525.947.820 eura. Projekt „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“, kojim je predviđena izgradnja pelješkog mosta, sufinancira se EU sredstvima u iznosu od 330 miliona eura, odnosno 78,5 posto od ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova projekta. Od 2016. do 2022. godine predviđene su četiri faze projekta, koje uključuju izgradnju pristupnih cesta mostu, izgradnju samog mosta, izgradnju dionice ceste na Pelješcu i izgradnju tzv. stonske obilaznice. Ovo je najveći infrastrukturni projekat u Hrvatskoj financiran iz fondova Evropske unije.

Izvor: Cafe.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu