FINANSIJE

Evropa i Švajcarska vode pravi rat za stabilizaciju eura i franka

SVIJET – Nakon Brexita i izlaska velike Britanije iz Evropske unije, kao jedna od prvih posljedica spominje se rast švicarskog franka i američkog dolara i ponovno povećanje kreditnih rata za švicarce. Premda se o tome govori kao o gotovom činu i novom katastrofalnom procesu, ipak treba biti oprezan. Franak je juče podivljao u odnosu prema euru i fali samo osam posto do poravnanja dvije valute, piše agencija Patria.

Objavljeno

28. jun 2016.

privrednik

Stvar nije nimalo jednostavna. Evropska centralna banka objavila je da je spremna intervenirati, ne samo eurom, nego i u drugim valutama, što se uglavnom odnosilo na švicarski franak. Prvi strah od novog udara franka na euro je došao. Moguće je da će se, ipak, napraviti ozbiljni potezi prema stabilizaciji valuta, te da udar neće potrajati.

Stabilnost valuta se nameće kao pitanje svih pitanja nakon Brexita. Već je poznato stanje sa privredom Švicarske. Naime, Švajcarci su već u prva tri mjeseca ove godine napravili analizu stanja svoje ekonomije, nakon teških udaraca koje je privredi i izvozu ove zemlje u prošlim godinama napravio enormno snažan franak. Nakon vještačkog vezanja franka za euro prije nekoliko godina, u martu ove godine je informirano da se švicarski izvoz stabilizira. Te su činjenice objavljene s ponosom i olakšanjem.

Rast bruto proizvoda Švicarske u prošloj godini od 0,9 posto proglašen je prilično impresivnim. Švicarske firme, objavile su da se 700 milijardi dolara vrijedna ekonomija donekle oporavila i da u nekim segmentima i jača. Ali, i tada je rečeno da „vezani“ franak za visoku vrijednost eura i dalje predstavlja opasnost, jer i dalje čini izvoz skupljim i u inozemstvu erodira prihode države. Mnoge firme su nepovratno izgubile radna mjesta. Zatvaranje tvornica, smatralo se i prije Brexita, ubrzat će se u 2016. i 2017. godine i pod tadašnjim okolnostima i visini švicarskog franka. Sada je stanje još teže. Bit će potrebne velike reakcije Evropske centralne banke i snage švicarske države i tamošnje Centralne banke, da se odupre rastu franka. Tim prije što to otvara mogućnosti lake i enormne zarade bankarskog i ostalog finansijskog sektora u ovoj državi. Švicarci više ne smiju dozvoliti propadanje domaće industrije sa desetinama moćnih nacionalnih, a svjetskih brendova.

Na Balkanu se sa Brexitom samo brine za „švicarce“. Nema ozbiljnije opasnosti od povećanja vanjskog duga države BiH. U dolarima su daleko zaduženiji naši susjedi.

Najveći problem su švicarci. Devet hiljada korisnika kredita u francima u BiH, nada se povoljnom ishodu evropskog i švicarskog rata za stabilizaciju odnosa franka i eura. Pitanje je koliko će stabilizacija potrajati i na kojem nivou franka prema euru će se zaustaviti.

Reklama

Kreditnih „švicaraca“ je više od 20 hiljada u Srbiji i preko 60 hiljada u Hrvatskoj.

Izvor: Biznis.ba

Slične teme:CHF

Sledeći

Smanjenje kreditnog rejtinga Britanije

Ne propustite

Ministarstvo: Deficit budžeta Srbije 11,3 milijarde dinara

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati