PRIVREDA
Evropski koraci nakon BREXITA
Britanci rekli ZBOGOM Evropskoj uniji! Premijer dao ostavku! Funta pada! Očekuje se ekonomski i politički zemljotres.
Posle 43 godine u Evropskoj uniji, Velika Britanija je izglasala izlazak. Čak 46.499.537 Britanaca glasalo je juče na referendumu za izlazak iz Evropske unije ili ostanak u njoj, iz 382 britanske oblasti, a birališta su zatvorena u 22 sata. U 7 sati ujutru rezultati su sljedeći -16.835.512 glasača je tražilo izlazak iz EU, a 15.962.093 glasača je bilo za ostanak u EU. Lider UKIP Najdžel Faraž je i pre brojanja svih glasova proglasio pobjedu i rekao da je 23. jun britanski Dan nezavisnosti.
Premijer je dao ostavku, a spekuliše se da su sledeće zemlje za izlazak iz EU – Francuska i Holandija.
Što se tiče Evropske unije, naredni sati, dani i nedelje biće presudni za budućnost zajednice, a ovo su sljedeći koraci EU nakon Bregzita:
SAČUVATI TRŽIŠTE
Pošto je stabilnost globalne ekomonije u opasnosti, uskoro se očekuje da Evropska centralna banka da izjavu o stanju tržišta.
ZVANIČNO REAGOVANJE ZVANIČNIKA EU
Najviši zvaničnici EU oržaće sastanak u Briselu: predsednik EU Donald Tusk, predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker, predsednik Evropskog parlamenta Martin Šulc i holandski premijer Mark Rute, čija zemlja predsedava trenutno u EU. Oko popodneva se očekuju njihove izjave.
MINISTRI RJEŠAVAJU PROBLEM BREGZITA
28 ministara spoljnih poslova EU okupiće se u Luksemburgu na samitu EU 28. i 29. juna kako bi postavili temelje za razgovore o Bregzitu.
NJEMAČKO RJEŠENJE
Očekuje se da će ministri inostranih poslova šest zemlja osnivača EU – Francuske, Njemačke, Italije, Belgije, Holandije i Luksembuga, sastati u nedelju u Berlinu. Francuski predsjednik Fransoa Olandsastaće se sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, najverovatnije u ponedeljak, kako bi razgovarali o “evropskoj inicijativi”.
FRANCUSKO-NJEMAČKA INICIJATIVA
Sastanak Merkelove i Olanda mogao bi da bude prilika da se objave planovi o francusko-nemačkoj nicijativi, o kojoj se već neko vrijeme govori, za bolje integrisane strategije odbrane i bezbjednosti za Evropu. Lideri ovom inicijativom pokušavaju da otklone sumnju o budućnostu EU nakon Bregzita.
REAGOVANJE BRISELA
U ponedeljak će najviši zvaničnici Evropske komisije, nominovani od strane 28 članica EU, početi mapiranje dugog puta nakon Bregzita. Poslanici Evrospkog parlamenta takođe će održati vanrednu sjednicu u Briselu u ponedeljak.
SAMIT BREGZITA
Lideri 28 članica EU, uključujući i britanskog premijera Dejvida Kamerona, sastaće se na samitu 28. i 29. juna kako bi debatovali o rezultatima Bregzita. Sastanak je prvo trebalo da se održi 23. juna, ali je zbog referednuma pomjeren. Kameron može na tom sastanku da se pozove na član 50 Lisabonskog ugovora, u kojem se zvanično obaveštavaju lideri EU o namjeri Britanije da napusti zajednicu.
ULAZAK SLOVAČKE
Prvog dana juna, Holandija je predala predsedavanje EU na šest mjeseci relativno neiskusnoj SLovačkoj, koja sada mora da vodi pregovore o bregzitu. Britanija je trebala da preuzme “kormilo” krajem 2017. godine, ali očigledno do toga neće doći.
OKRUTNO LJETO
Državni službenici EU odložili su ljetnje odmore kako bi počeli mukotrpne pravne poslove oko Bregzita. Za zvanični “razvod” Velike Britanije od Evrope, biće potrebno najmanje dvije godine. Ipak, Donald Task upozorio je da bi cijeli proces pregovaranja i sporazuma oko trgovine i imigracije mogao da traje ukupno sedam godina.
Izvor: Telegraf.rs
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca