PRIVREDA
Limun iz Lijevča ide kao alva
GRADIŠKA – Glas da Milka i Mile Popović iz sela Karajzovci u Gradišci uzgajaju južno voće u svojih preko deset plastenika pročuo se nadaleko, a znatiželjnici svakodnevno dolaze na njihovo imanje, raspituju se i kupuju sadnice limuna, narandže i drugog egzotičnog voća.
Popovići, koji su prestali da se bave povrtarstvom, koje je najzastupljenije u Lijevče polju, okrenuli su se uzgoju limuna, mandarine, klementine, grejpfruta, narandže i drugog južnog voća, a kako kažu, osim lokalnih kupaca, najviše svojih sadnica prodaju u Hercegovinu.
– Ovo je za mene velika ljubav, prvu sadnicu limuna sam kupio za 25 maraka, a onda sam sebi rekao idem ja to zakalemiti. Kako se većina kalema primala, ubrzo sam imao više od 2.000 sadnica limuna – priča Mile Popović, dodajući da je njegov limun jako dobrog roda i kvaliteta, a zna težiti i do 600 grama.
– Cilj mi je bio da dokažem da u našim klimatskim uslovima, koji se stalno mijenjaju, sa sve višim temperaturama, može da se uzgaja južno voće. Do sada nismo vjerovali da ovdje mogu rađati i smokve, a sada ih ima u mom plasteniku – priča Popović.
Kaže da briga o južnom voću nije nimalo lagana, ali da se trud na kraju isplati.
– Težak je to posao, ali ga ja volim. U rasadniku sam tokom cijele godine. Ipak, najveće obaveze su tokom jeseni i zime, jer moramo ložiti vatru kako se temperatura u plastenicima ne bi niti jednog trenutka spustila ispod nule – poručuje Popović, koji dodaje da supruga i on sami rade, dok tokom sezone angažuje radnike za dnevnicu.
– Svake sezone zaposlimo pet-šest radnika, koji nam pomažu, jer je ovo velik posao. Za sezonu, koja traje četiri-pet mjeseci, radnik kod nas može da zaradi oko 1.000 maraka mjesečno – pohvalio se Popović.
Klima i tržište
Popović kaže da je tržište za južno voće u RS zagarantovano. Proizvodnji u korist ide i povoljna klima bez ekstremno niskih temperatura, zbog čega se ovaj posao, kako kaže, isplati.
Cijene
– 15 KM košta sadnica limuna na imanju Popovića
– 100 KM valja platiti za veću sadnicu limuna ili narandže sa više plodova
Izvor: Glas Srpske
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
Radnici „Elektroprivrede RS“ idu u proteste
Proizvodnja električne energije spašava RS od većeg pada industrije
Konačna odluka: Prag za ulazak u PDV sistem povećan sa 50.000 na 100.000 KM
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeMask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prijeBanjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke