PRIVREDA
Traži se partner za izgradnju sanitarne deponije Trešnjica u Goraždu
GORAŽDE – Na osnovu člana 15. stav 2. Zakona o javnom-privatnom partnerstvu i člana 35. Statuta Općine Goražde, Općina Goražde raspisala je Javni poziv za otvoreno nadmetanje za prikupljanje ponuda za izbor privatnog partnera radi zajedničkog ulaganja u izgradnji i upravljanju sanitarne deponije Trešnjica sa Centrom za upravljanje otpadom po principu javnog-privatnog partnerstva, osnivanje zajedničkog društva.
Pravo učešća u svojstvu privatnog partnera ima domaće ili strano privatno pravno lice registrovano u skladu sa propisima o njegovom sjedištu. Zajedničko društvo će se osnovati na period od 30 godina. Po isteku roka od 30 godina privatni partner će ustupiti svoj dio javnom partneru bez naknade i bilo kakvih drugih potraživanja za uložena sredstva što će biti regulisano ugovorom o zajedničkom ulaganju koji je sastavni dio ovog Javnog poziva.
Govoreći o raspisanom Javnom pozivu u izjavi za medije pomoćnik Načelnika za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove i raseljena lica Enver Adžem je istakao: “Konačno je Opšina Goražde raspisala Javni poziv za izbor privatnog partnera za izgradnju i upravljane sa regionalnom sanitarnom deponijom Trešnjica po principu javno-privatnog partnera, gdje se traže dodatna sredstva kako bi se uložilo. Opšina Goražde nema trenutno ta sredstva zbog preuzetih obaveza i ne može sama obezbijediti sredstva za izgradnju deponije, jer se radi o veoma velikoj investiciji. Zahvaljujući trenutnom sastavu Opšinskog vijeća koje je donijelo niz odluka koje su pokazale konstruktivnost u rješavanju problema, te je donijelo odluku i odobrilo da se izgradnja deponije vrši putem javno-privatnog partnerstva“, kazao je Adžem, pojašnjavajući kako su u međuvremenu čekali dugo godina da se donese prostorni plan BPK i da se odredi lokacija, tako da je konačno donesen prostorni plan Kantona, gdje je određena lokacija za regionalnu sanitarnu deponiju na Trešnjici.
Nakon što su se stekli svi preduslovi pojašnjava kako je raspisan Javni poziv te se nadaju se da će biti zainteresovanih potencijalnih investitora koji će sa njima da grade deponiju.
Javni poziv je objavljen i međunarodnog je karatera, objavljen je na bosanskom i engleskom jeziku.
„Imamo upite iz ambasada koje se raspituju kako bi dostavili određenu dokumentaciju. Radi se o vrlo kompleksnom projektu i sve je to Opšinsko vijeće u ovom sazivu odobrilo da se ide u javno-privatno partnerstvo. Još jednom zahvaljujem vijećnicima koji su zaista pokazali želju da riješe ovaj problem, jer ranije se odlagalo njegovo rješavanje. Pokazala se velika politička želja i mislim da u Vijeću postoji snaga koja može ovaj projekat da realizuje. Sada sve zavisi od toga koliko će se javiti potencijalnih privatnih partnera. Mi smo odredili uslove u tenderskoj dokumentaciji, odnosno da bude što manje odlaganja otapada i na licu mjesta zatrpavanje pod zemlju, te da se sve prerađuje i da se neka dobit ostvaruje. Ono što je predviđeno odlukom Vijeća jeste prikupljanje komunalnog otpada. Na Trešnjici neće biti samo izgradnja i upravljanje već će biti i prikupljanje, tako da će biti zaokružen jedinstven proces. Iz ostvarene dobiti budućeg javno-privatnog preduzeća ulagaće se u pokrivanje troškova. Još jednom ponavljam tek se pokazala politička snaga u Vijeću da se pristupi jednom ovakvom projektu i nadam se da će se ralizovati pozitivno i da će se konačno riješti ovaj problem za dobrobit građana i cijele opšine Goražde. Općina Goražde nikada u svojoj historiji nije imala riješen ovaj problem“
Istakao je da će izgradnja deponije biti u skaldu sa pozitivnim zakonskim propisima i direktivama EU koja je kazala kako se upravlja sa komunalnim otpadom.
„Ono što je dobro jeste da ovo neće biti samo deponija za komunalni otpad, predviđeno je i za industrijski otpad i ostale vrste otpada. Opšina je na vrijeme kupila zemljište tako da ima dovoljno prostora da se ovo sve organizuje. Ja se nadam da će susjedne opšine sa Gornjeg Drinskog regiona pristupiti ovoj deponiji i da će tu odlagati komunalni otpad, te da će biti rentabilan kako bi preduzeće moglo raditi. Kada je riječ o rentabilnosti preduzeća, mi moramo rješavati komunaloni otpada bez obzira na ekonomsku opravdanost, obzirom da smo daleko od Sarajeva i drugih centara moramo rješavati ovaj problem. Pozivam Kanton i opšine sa područja našeg Kantona tako i Gornjeg Drinskog regiona da se uključe u ovaj proces i da pristupe ovom preduzeću kako je to ranije zamišljeno i da ovo profunkcioniše.“
Izvor: Akta
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca