Udruženja ekonomista RS: Građani pogurali rast depozita

0

 

Navedeno je to u najnovijoj analizi stanja u bankarskom sektoru koju je izradilo Udruženje ekonomista RS – SWOT.

Precizirali su da su tako i u toku prošle godine građani RS povećali svoje depozite kod banaka za dodatnih 263 miliona KM ili 11 odsto, čime je udio depozita građana u ukupnim depozitima povećan na 53 odsto, odnosno za tri odsto.

Nažalost, ekonomisti SWOT-a konstatuju da su samo građani bili ti koji su povećali svoje depozite, dok su Vlada i njene institucije, javna i privatna preduzeća, te bankarske institucije smanjili svoje depozite tako da je ukupni porast depozita iznosio oko 193 miliona KM ili četiri odsto.

S druge strane, analiza pokazuje da je u prošloj godini došlo do „mlakog“ rasta kredita u bankarskom sistemu RS od 2,3 odsto, ali uz poboljšanje sektorske strukture kredita. Tako su krediti privatnim preduzećima i društvima porasli za četiri odsto, a građanima za šest odsto, dok su krediti Vladi i Vladinima institucijama, te javnim i državnim preduzećima smanjeni za dva, odnosno osam odsto.

Kada su u pitanju nekvalitetni krediti (NPL), oni su na kraju prošle godine iznosili 747,1 milion KM, što je povećanje za čak 10 odsto u odnosu na kraj prethodne godine. S tim u vezi, učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima na kraju 2015. godine je iznosilo 15,41 odsto, što je porast od 1,06 odsto u odnosu na kraj 2014. godine.

Generalno posmatrano, ekonomisti SWOT-a istakli su da su negativne tendencije u bankarskom sektoru RS iz 2014. godine, nažalost nastavljene i u toku 2015. i u prvoj polovini 2016. godine.

„Doduše, ne možemo reći da smo iznenađeni razvojem događaja budući da smo još prije nekoliko godina upozoravali da su ‘intervencije Investiciono-razvojne banke RS u dokapitalizacije privatnih bankarskih institucija vrlo upitan instrument za prevazilaženje problema i svakako da se postavlja pitanje podsticanja moralnog hazarda menadžmenta banaka, te nezavisnosti banaka koje primaju ovaj vid pomoći’“, navodi se u ovoj analizi.

Kada govore o negativnim tendencijama, prije svega misle na gašenje još jedne banke (Banke Srpske), pri čemu će, kako kažu, kao i u slučaju Bobar banke, deponenti ostati bez desetina miliona KM, što će se, pored direktnih finansijskih gubitaka za deponente (mahom javna preduzeća i institucije), negativno odraziti i na rejting Agencije za bankarstvo RS i uopšte na povjerenje javnosti u domet prudicione kontrole koju ova institucija sprovodi, a samim tim i na povjerenje u cijeli bankarski sektor.

„Moramo da naglasimo da kada se nekoliko godina zaredom ponavljaju slični problemi u bankarskom sektoru, onda se paljenje ‘žutog alarma’ javlja kao neophodnost. Da ne bude nejasnoća, ‘žuti alarm’, kako ga mi shvatamo, nije alarm za uzbunu i ne znači da je stanje u bankarskom sektoru kritično, te da ima mjesta bilo kakvoj panici, već sugeriše da je potrebna pojačana pažnja da stvari ne bi izmakle kontroli“, ističu ekonomisti SWOT-a.

Dodaju da, nakon što je 2014. godine bankarski sistem RS jedva uspio da izbjegne svojevrsnu recesiju u vidu smanjenja bilansnog nivoa i bilansne aktive, to mu 2015. godine nije pošlo za rukom. Tako je u 2015. godini prvi put nakon 2009. godine bankarski sektor zabilježio smanjenje bilansne aktive, doduše za neznatnih – 0,2 odsto, te u istom omjeru i smanjenje bilansnog nivoa.

O ozbiljnosti situacije ipak rječitije govori kretanje neto kapitala, koji se nakon smanjenja od oko šest odsto u 2014. godini, u 2015. godini smanjio za oko 16 odsto, spustivši se na taj način na nivo od 664 miliona KM.

Koeficijent adekvatnosti kapitala je na taj način pao na 14,23% i taj značajan pad u zadnje dvije godine svakako ne predstavlja dobru vijest za građane RS.

U analizi je zaključeno da je u prošloj godini bankarski sektor RS zabilježio gubitak od 79,1 milion KM, pri čemu je šest banaka poslovalo pozitivno i zajedno su ostvarile dobitak od 59,5 miliona KM, dok su tri banke zajedno ostvarile nevjerovatan gubitak od čak 138,6 miliona KM. 

 

Izvor: Nezavisne novine