FINANSIJE
Udruženja ekonomista RS: Građani pogurali rast depozita
BANJALUKA – Najznačajniji pozitivan trend u bankarskom sektoru RS od izbijanja svjetske krize 2008. godine je stalni rast depozita građana, čime se popravlja nekada izrazito nepovoljna struktura depozita, gdje su banke bile visoko zavisne od depozita matičnih banaka iz inostranstva i od depozita države.
Navedeno je to u najnovijoj analizi stanja u bankarskom sektoru koju je izradilo Udruženje ekonomista RS – SWOT.
Precizirali su da su tako i u toku prošle godine građani RS povećali svoje depozite kod banaka za dodatnih 263 miliona KM ili 11 odsto, čime je udio depozita građana u ukupnim depozitima povećan na 53 odsto, odnosno za tri odsto.
Nažalost, ekonomisti SWOT-a konstatuju da su samo građani bili ti koji su povećali svoje depozite, dok su Vlada i njene institucije, javna i privatna preduzeća, te bankarske institucije smanjili svoje depozite tako da je ukupni porast depozita iznosio oko 193 miliona KM ili četiri odsto.
S druge strane, analiza pokazuje da je u prošloj godini došlo do „mlakog“ rasta kredita u bankarskom sistemu RS od 2,3 odsto, ali uz poboljšanje sektorske strukture kredita. Tako su krediti privatnim preduzećima i društvima porasli za četiri odsto, a građanima za šest odsto, dok su krediti Vladi i Vladinima institucijama, te javnim i državnim preduzećima smanjeni za dva, odnosno osam odsto.
Kada su u pitanju nekvalitetni krediti (NPL), oni su na kraju prošle godine iznosili 747,1 milion KM, što je povećanje za čak 10 odsto u odnosu na kraj prethodne godine. S tim u vezi, učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima na kraju 2015. godine je iznosilo 15,41 odsto, što je porast od 1,06 odsto u odnosu na kraj 2014. godine.
Generalno posmatrano, ekonomisti SWOT-a istakli su da su negativne tendencije u bankarskom sektoru RS iz 2014. godine, nažalost nastavljene i u toku 2015. i u prvoj polovini 2016. godine.
„Doduše, ne možemo reći da smo iznenađeni razvojem događaja budući da smo još prije nekoliko godina upozoravali da su ‘intervencije Investiciono-razvojne banke RS u dokapitalizacije privatnih bankarskih institucija vrlo upitan instrument za prevazilaženje problema i svakako da se postavlja pitanje podsticanja moralnog hazarda menadžmenta banaka, te nezavisnosti banaka koje primaju ovaj vid pomoći’“, navodi se u ovoj analizi.
Kada govore o negativnim tendencijama, prije svega misle na gašenje još jedne banke (Banke Srpske), pri čemu će, kako kažu, kao i u slučaju Bobar banke, deponenti ostati bez desetina miliona KM, što će se, pored direktnih finansijskih gubitaka za deponente (mahom javna preduzeća i institucije), negativno odraziti i na rejting Agencije za bankarstvo RS i uopšte na povjerenje javnosti u domet prudicione kontrole koju ova institucija sprovodi, a samim tim i na povjerenje u cijeli bankarski sektor.
„Moramo da naglasimo da kada se nekoliko godina zaredom ponavljaju slični problemi u bankarskom sektoru, onda se paljenje ‘žutog alarma’ javlja kao neophodnost. Da ne bude nejasnoća, ‘žuti alarm’, kako ga mi shvatamo, nije alarm za uzbunu i ne znači da je stanje u bankarskom sektoru kritično, te da ima mjesta bilo kakvoj panici, već sugeriše da je potrebna pojačana pažnja da stvari ne bi izmakle kontroli“, ističu ekonomisti SWOT-a.
Dodaju da, nakon što je 2014. godine bankarski sistem RS jedva uspio da izbjegne svojevrsnu recesiju u vidu smanjenja bilansnog nivoa i bilansne aktive, to mu 2015. godine nije pošlo za rukom. Tako je u 2015. godini prvi put nakon 2009. godine bankarski sektor zabilježio smanjenje bilansne aktive, doduše za neznatnih – 0,2 odsto, te u istom omjeru i smanjenje bilansnog nivoa.
O ozbiljnosti situacije ipak rječitije govori kretanje neto kapitala, koji se nakon smanjenja od oko šest odsto u 2014. godini, u 2015. godini smanjio za oko 16 odsto, spustivši se na taj način na nivo od 664 miliona KM.
Koeficijent adekvatnosti kapitala je na taj način pao na 14,23% i taj značajan pad u zadnje dvije godine svakako ne predstavlja dobru vijest za građane RS.
U analizi je zaključeno da je u prošloj godini bankarski sektor RS zabilježio gubitak od 79,1 milion KM, pri čemu je šest banaka poslovalo pozitivno i zajedno su ostvarile dobitak od 59,5 miliona KM, dok su tri banke zajedno ostvarile nevjerovatan gubitak od čak 138,6 miliona KM.
Izvor: Nezavisne novine
BIZNIS
U BiH blokirana 103.884 računa firmi

U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da su u BiH početkom prosinca bila blokirana 103.884 računa firmi te da 56.568 firmi ima blokiran bar jedan račun.
Ukupan broj blokiranih računa firmi u odnosu na mjesec ranije uvećan je za 630, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun povećan je za 161.
U novom izvještaju, koji sadrži 4.186 stranice (27 više nego prošli izvještaj) pobrojane su firme iz svih sfera društvenog života, od gospodarskih poduzeća, prodavaonica, frizerskih salona, benzinskih crpki, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.
U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom studenoga 2012. godine, broj blokiranih računa firmi u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.
FINANSIJE
Usvojen Nacrt budžeta Banjaluke za narednu godinu od 187,89 mil KM

Odbornici Skupštine grada Banje Luke u četvrtak su usvojili Nacrt budžeta Grada za 2024. godinu u iznosu od 187,89 mil KM i uputili ga u javnu raspravu.
Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je da je Nacrt budžeta za 2024. godinu je razvojni, ali istovremeno i socijalno najodgovorniji.
Stanivuković je naveo da je ovim budžetom planiran nastavak podrške građanima kroz besplatne udžbenike, građevinske dozvole, legalizaciju, priključke na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, ali osim toga ostaje i strateško opredjeljenje za besplatan javni prevoz za višečlane porodice, ali i sve penzionere.
On je rekao da se Banjaluka ove godine nalazi u svom najvećem infrastrukturnom razvoju, jer su pokrenuti važni projekti poput izgradnje centralnog spomen-obilježja, mosta u Docu, mosta u Česmi, kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, puta kroz Motike, Kuljane, Priječane i Debeljake, vodovoda na Poniru, uređenja obala Vrbasa i drugih važnih projekata koji se očekuju u narednoj godini.
Predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković rekao je da završena 25. po redu sjednica Skupštine Grada, te da je od ukupno 29 tačaka podršku odbornika dobilo 25 tačaka dnevnog reda, među kojima je i Nacrt budžeta za 2024. godinu.
– Usvojili smo Nacrt budžeta, te nam u narednim danim predstoji javna rasprava, nakon čega ćemo već polovinom decembra zakazati novu sjednicu Skupštine Grada kako bismo raspravljali o Prijedlogu rebalansa za 2023. godinu, ali i Prijedlogu budžeta za 2024. godinu – rekao je Ninković.
Odbornici su podržali više odluka o regulacionim planovima, kao i nekoliko odluka o zakupima pod posebnim uslovima, pa je tako odobreno produženje zakupa gradskog prostora, Ansamblu narodnih igara i pjesama Veselin Masleša, dok je Tajlandskom boks klubu MUAY THAI u Republici Srpskoj Zlatna pobjeda dodijeljen gradski prostor u zakup pod posebnim uslovima.
Podršku odbornika dobila je i Odluka o načinu i uslovima za prekopavanje i sanaciju javnih površina na području grada Banjaluke, ali i druge važne tačke.
RTRS
NOVOSTI
Prosječna plata pokrije pola potrošačke korpe u Republici Srpskoj

Prema podacima Saveza sindikata Srpske, prosječna plata u oktobru pokrila je 50,84 odsto potrošačke korpe, a porodice su najviše novca, tačnije 1.141 KM, trošile na prehranu.
“Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 641 KM, za prevoz 225 KM, tekuće održavanje domaćinstva 139 KM, a nabavka obuće i odjeće u oktobru mjesecu koštala je 191 KM”, saopšteno je iz Saveza sindikata RS.
Kada je riječ o prosječnoj plati, ona je veća za 13 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u septembru.
“Najveća prosječna plata u Republici Srpskoj u oktobru isplaćena je u oblasti finansijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.728 KM, a najnižu prosječnu isplaćenu platu dobili su radnici u građevinarstvu u iznosu od 975 KM”, istakli su oni.
Dodali su da su niske prosječne plate u iznosu od 991 KM u oktobru primili radnici zaposleni u oblasti saobraćaja i skladištenja, zatim u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo u vrijednosti od 1.018 KM, te prerađivačkoj industriji u iznosu od 1.061 KM.
Nezavisne novine
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Zaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prije
Sajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli