Pismo, koje je ova eminentna svjetska asocijacija uputila Ministarstvu finansija i Republičkoj upravi za igre na sreću, ukazuje na veoma loše efekte primjene takvog modela oporezivanje, pre svega, na prihode budžeta Republike Srpske, igrače i priređivače. Istovremeno, pismo čiji prevod ALPIS objavljuje u cjelini, predstavlja još jednu evropsku potvrdu da je model oporezivanja koji se zagovara u Republici Srpskoj štetan i veoma loš, suprotan evropskim pravilima i propisima kao i da nema primjenu nigdje u svijetu. RGA Udruženje priređivača igara na sreću putem interneta 31 Southampton Row London WC 1B 5HJ UK Tel: + 44(0)203 585 1242 e-mail: [email protected] Kancelarija u Briselu Rue du Trone 60, 1st floor,Brussels 1050 Belgium T+32 2 626 95 00 F+32 2 626 95 01 Republika Srpska, ministar finansija: Dr. Zoran Tegeltija Republika Srpska, direktor Republičke uprave za igre na sreću: Mladen Simić Elektronskom poštom

Poštovani dr. Tegeltija i g. Simiću, 8. jul 2016. godine Bosna – Republika Srpska:

Porez na igre na sreću

Obraćam Vam se u ime Udruženja priređivača igara na sreću putem interneta (Remote Gambling Association – RGA) koje predstavlja najveće profesionalno udruženje za online igre na sreću na svetu. Svi naši članovi priređivači su licencirani u Evropi. Kompletna lista članova i više informacija o RGA dostupni su na adresi www.rga.eu.com.

Sa zabrinutošću smo konstatovali Vašu namjeru da nametnete porez na promet na igre na sreću, pored dodatnog poreza na dobitak igrača, i imamo namjeru da Vam ukažemo na sledeće: – Takva praksa je van okvira dobre prakse koja je prisutna u Evropi, – Licencirane igre na sreću će tako postati neodržive, – Takva praksa vodi veoma niskim poreskim prihodima, – Lokalni korisnici će biti preusmjereni na online priređivače igara čije se sjedište nalazi van države i koji neće plaćati lokalne poreze na igre na sreću, – Kada bi ovakav zakon neka država članica EU imala namjeru da usvoji, bila bi optužena za kršenje pravila o dodeli državne pomoći i zaštiti konkurencije EU. Čini se da nije održana formalna javna konsultacija u vezi sa ovim predloženim poreskim reformama.

Reklama

Da jeste, tada bismo naveli ove napomene, ali se nadamo da ćete ih sada razmotriti i na osnovu njih ponovo razmotriti i vašu odluku. Kao industrija, naravno, navikli smo da igre na sreću budu predmet oporezivanja kao i da to bude regulisana aktivnost. Ni u kom slučaju se tome ne protivimo i članovi našeg udruženja su licencirani u više oblasti u Evropi i van nje. U tom smislu, zajedno, posjedujemo veliko iskustvo iz prve ruke u vezi sa tim šta je potrebno za određenu jurisdikciju da bude uspješna za vlast, korisnike i industriju. Prema tome, preporučujemo Vam da pogledate primjere dobre prakse, iz ove nadležnosti, u drugim državama. Tako ćete primijetiti da su države koje su u igrama na sreću propisale porez na razliku između ukupne uplate i ukupne isplate veoma uspješne. Država koje usvajaju porez na promet ima sve manje jer takav model jednostavno ne funkcioniše u modelu poslovanja igara na sreću.

Na primjer, u periodu 2015-2016 porez na razliku koji nameće Vlada UK od 15% je, procjenjuje se, doneo 500-700 miliona evra od poreza na igre na sreću samo od kompanija koje igre na sreću organizuju preko interneta. Sličan iznos će donijeti i igre na sreću koje se organizuju u kladionicama. Jasno je da je u pitanju veće tržište od vašeg, ali pokazuje da se može postaviti sistem koji je u skladu sa EU, u kojem kompanije mogu biti uspješne i mogu priuštiti sebi da plate velike iznose poreza vladama država u kojima se nalaze.

Porez na razliku između ukupne uplate i ukupne isplate se određuje direktno na prihod priređivača. Kreira se slobodan prostor između priređivača kojima se ostavlja sloboda da pruže korisnicima veći izbor i vrijednost bez obzira na maržu specifičnih ponuda.

Porez na razliku je najbolja opcija za sektor online igara na sreću kao i sve ostale igre na sreću jer poseduje najveći potencijal da pruži veću vrijednost, zabavu i izbor za korisnike.

Nametanje poreza na promet je suprotno trenutnom trendu u Evropi, gde su UK, Danska, Španija, Rumunija, Bugarska i Italija (za neke proizvode) odustale od takvog modela i opredelile se za porez na razliku između ukupne uplate i ukupne isplate koji je predvidiv porez koji se lako i transparentno može obračunati od strane priređivača. Takođe, taj sistem je administrativno jednostavniji, što dovodi do smanjenja troškova za regulatora i smanjenja troškova u vezi sa usklađivanjem za priređivače. Zaista razumijemo kompleksne izazove pred kojima se nalaze vlasti kada biraju uspješan regulatorni i poreski sistem za tržište igara na sreću.

Međutim, nadamo se da će ovo što smo Vam iznijeli pomoći da izaberete porez na razliku između ukupne uplate i ukupne isplate i da povučete planove nametanja poreza na dobitak igrača. Kao organizacija, RGA će Vam rado pomoći na bilo koji način koji smatrate potrebnim. To može, na primjer, biti više primjera dobre prakse u Evropi, molimo Vas da nam javite da li Vam možemo pomoći na bilo koji način. Srdačno Clive Hawkswood Generalni direktor

Reklama

Izvor: Nezavisne novine