Connect with us

PRIVREDA

Deset BiH firmi dobilo certifikat 3834

BIH – Deset kompanija iz metskog sektora prošlo je projekt certificiranja i uvođenja standarda kvalitete i sigurnosti kroz proces ISO 3834 certifikacije. Certifikacija procesa zavarivanja je preduuslov za kompanije metalskog sektora za izvoz na zahtjevno tržište Europske unije. Nemanja Vasić, potpredsjednik VTK-a, kazao je da su ovaj projekt, kroz koji je obučeno devet inžinjera i pet tehnologa za zavarivanje metala, financirali VTK i kompanije sa 50 posto, a ostalih 50 posto je financirano kroz projekt GOLD.

Objavljeno

 


 

Smatra da će ovim direktno povećati izvoz ovih kompanija koje su orijentisane na tržište EU, ali i regionalno tržište, te da je ovo samo početak u podršci izvoznih kompanija iz ovog sektora.

Saša Kotlica, ispred projekta lokalnog razvoja USAID/Sida GOLD projekta, kaže da je za lokalni razvoj veoma bitan razvoj privatnog sektora.“Metalska industrija je jedan od motora razvoja, te je iz tog razloga potrebno raditi na poboljšanju njenih kapaciteta, a certifikacija u skladu sa standardom 3834 je jedan od preduslova da bi kompanije uopšte mogle izvoziti“, navela je ona.

Istakla je da sve ovo pokazuje kako BiH ima domaće kapacitete te da ih samo treba iskoristiti. To pokazuje i ovaj projekt jer su kandidate za certifikciju pripremali domaći stručnjaci i institucije kao što je Institut za zavarivanje iz Tuzle.

Samed Smajlović, vlasnik kompanije Alumina iz Živinica, kaže da im je veoma dobro došla pomoć koju su dobili kroz ovaj projekt. Naime, ova kompanija se bavi proizvodnjom aluminijskih proizvoda, ali su shvatili da je tržište previše zasićeno sa istima te su odlučili nadopuniti svoju djelatnost sa proizvodnjom čeličnih konstrukcija. Smajlović smatra da tu postoje prilike za značajnije investicije. Naime, već su završili posao u Njemačkoj, a očekuju još projekata u ovoj oblasti.

Kompanija Fining iz Gračanice jedna je od kompanija koja je učestvovala u ovom projektu.

Reklama

Adnan Ahmetbegović, inžinjer zavarivanja u ovoj firmi je prošao obuku kroz ovaj projekt i kaže da im je to došlo u pravo vrijeme jer su imali problem sa izvozom na tržište Hrvatske. „U zadnjih šest mjeseci smo radili intezivno na dobijanju dva certifikata i to znaka CE i standarda 3834, koji je veoma važan za izvoz na europsko tržište“, navodi Ahmetbegović.

Nedžad Kadić, izvršni direktor kompanije Krivaja Metali iz Zavidovića, kaže da su imali projekt od dva miliona KM za čiju realizaciju je preduslov bio posjedovanje ovog standarda te je iz tog razloga veoma zadovoljan pomoći koju su dobili kroz ovaj projekt.

Fahrudin Joldić, direktor kompanije A&F iz Jajca, kaže da već duže vrijeme izvoze na tržište Njemačke, ali da su do sada imali sreću da im njihovi partneri nisu tražili taj standard. „Sada,  kada su formirali odjel za inovacije, pojavili su se kupci koji su nam tražili taj certifikat tako da su se i tog razloga odlučili za njegovo uvođenje“, naveo je on. Ističe da im je na ovaj način omogućeno povećanje proizvodnje i nova zapošljavanja.

Podsjetimo, 11 firmi je učestvovalo u projektu, a od toga je 10 certificirano. Osim navedenih, certifikat su dobili Bosna-S d.o.o.Sarajevo, GS-TMT Travnik, Femetall Zenica, Metalna industrija Prijedor, Monting Energetika Trebinje i Elmont iz Žepča. 

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu