PRIVREDA
„Elektrounion“ bi ponovo milione od „Puteva RS“
ISTOČNO SARAJEVO, BANJALUKA – Firma „Elektrounion“ iz Istočnog Novog Sarajeva, koja je od Javnog preduzeća „Putevi RS“ prinudno i pod poprilično sumnjivim okolnostima naplatila 3,4 miliona KM, ponovo blokira ovo javno preduzeće u sprovođenju tendera, ovog puta vrijednog više od 212 miliona konvertibilnih maraka. Naime, ova firma još 2012. godine, prije nego što je dostavila ponudu i stekla status ponuđača, žalila se na tendersku dokumentaciju za posao četvorogodišnjeg održavanja puteva na području sarajevsko-romanijske regije.
Nakon ove žalbe, JP „Putevi RS“ obustavili su tender, ali pošto u zakonom predviđenom roku od Komisije za rješavanje žalbi nisu dobili nikakav odgovor, nastavili su postupak. Na otvaranje ponuda za taj posao došao je predstavnik firme „Elektrounion“ zahtijevajući da se sve zaustavi, iako oni zvanično nikada nisu dostavili ponudu za taj posao, što je tenderska komisija odbila i posao dodijelila „Romanijaputevima“. Nakon što je okončana procedura izbora izvođača radova na poslu vrijednom 34 miliona KM, Komisija za razmatranje žalbi poništila je taj tender i tada počinje pravna bitka između JP „Putevi RS“ i firme „Elektrounion“ iz Istočnog Novog Sarajeva.
Poslije dugogodišnjeg sudskog spora, Komisija za razmatranje žalbi je usvojila zahtjev firme „Elektrounion“ za naknadu štete od deset odsto, odnosno 3,4 miliona KM, a sve to je potvrdio i Sud BiH, tako da na kraju, i tek nakon blokade računa, JP „Putevi RS“ ostaje bez miliona KM, koji su otišli firmi koja praktično nije ni dostavila svoju ponudu. Slično, gotovo identično kao i prvi put, na nedavno raspisani tender JP „Putevi RS“ za nabavku „Izvođenja radova održavanja i zaštite magistralnih i regionalnih puteva i objekata na putevima u RS na period 2016 – 2020. godine“, vrijedan preko 212 miliona KM, „Elektrounion“ prije nego što je stekao status ponuđača žali se na tendersku dokumentaciju, zbog čega je JP „Putevi RS“, krajem juna ove godine, kao i u prvom slučaju, donijelo odluku o odgađanju postupka javne nabavke.
„Nastavak postupka zavisiće od odluke Kancelarije za razmatranje žalbi. Sve dok se žalbeni postupak ne završi, JP ‘Putevi RS’ neće ništa komentarisati“, rekli su nam juče u JP „Putevi RS“. Izvor „Nezavisnih“ blizak JP „Putevi RS“ tvrdi da će ovo javno preduzeće, poučeno ranijim iskustvom, sada čekati odluku Kancelarije za razmatranje žalbi bez obzira na to što je u prvom slučaju praktično ta kancelarija prekršila zakon i u predviđenom roku nije odgovorila na žalbu „Elektrouniona“.
U firmi „Elektrounion“, gdje su naša konkretna pitanja ocijenili kao sugestivna, tendenciozna i provokativna, a nakon što su nam detaljno obrazložili članove Zakona o javnim nabavkama, kažu da je žalba upućena iz razloga što tenderska dokumentacija, kao i u periodu 2012 – 2016. godina, „nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama“. „Pojedinim zahtjevima iz tenderske dokumentacije se unaprijed definiše budući izvođač radova, eliminišući mogućnost bilo kakve stvarne konkurencije“, rekli su u „Elektrounionu“.
Takođe, kažu da je iz pitanja očigledno da ne poznajemo temu javnih nabavki, te da smo i u ranijim tekstovima iznosili neistine, tvrdeći da nisu pretrpjeli štetu, te da nam nije interesantno kršenje zakona niti odluke nadležnih državnih organa.
O kakvoj kompaniji se radi, najbolje govori podatak da iako učestvuju na milionskim tenderima nemaju svoju veb stranicu te da im je mejl za zvaničnu komunikaciju na korisničkom servisu g-mail. Firma „Elektrounion“ zvanično je u vlasništvu Duška Lazarevića koji se i potpisao ispod odgovora na postavljena pitanja, međutim iza nje, prema nezvaničnim informacijama, stoji Siniša Dodik, bivši poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji je to nekoliko puta demantovao, tvrdeći da toj firmi samo izdaje poslovni prostor.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca