Zahuktala se turistička sezona na moru, a s njom i posao u podrumima slavonskih vinara. Grčevito se bore za tržište. U poplavi jeftinih vina iz uvoza, pravi je to Sizifov posao.

“Sada nikako ne možemo biti konkurentni uvoznim vinima takvih niskih cijena i tražimo od države da nam pomogne”, kaže HRT-u Zorica Tandara iz Kutjeva.

I to garantuje kontrolama vina iz uvoza. Prošle godine je ih bilo samo dvadesetak. Porazno, ako se zna da uvozimo vina najnižeg cjenovnog razreda – od pola do jednog eura – koja često ne zadovoljavaju osnovne organoleptičke standarde.

“Hrvatska je veliko tržište za malu produkciju vina i tu svi vide šansu, kako zemlje Unije, tako i one u okružju, iz bivše Jugoslavije”, objasnio je Ivica Perak iz Povjerenstva za puštanje vina u promet.

Baš u njima završi dio hrvatskoga grožđa, ali bez valjanih papira o porijeklu.

Reklama

Grožđe odlazi u druge regije i pitanje je ima li ono u praćenju i kontroli pravu dokumentaciju.

Red bi na vinskom tržištu unijela oznaka izvornosti. Isticala bi se na svakoj boci domaćeg vina i potrošaču garantovala ono najvažnije – porijeklo i kakvoću. Odavna je imaju razvijene vinarske zemlje, a mi je tek trebamo ozakoniti.

“Novi Zakon o vinu trebao bi uključiti sve segmente i specifičnosti određenih vinogorja i vinskih regija”, kaže Vlado Krauthaker, član Povjerenstva za izradu novog zakona o vinu.

No vinarima ranu soli činjenica da prijedlog u Bruxellesu stoji već osam godina čekajući doradu. Zato i dalje uvozimo pet puta više nego što izvozimo. A bez pravog zakona koji će domaću proizvodnju vina zaštititi, povoljnijim omjerima teško se nadati.

Izvor: HRT.

Reklama