PRIVREDA
Krče krš da sade smilje
TREBINJE, LJUBINJE – Sadnja ljekovitog bilja i proizvodnja eteričnih ulja je sve veća razvojna šansa posne Hercegovine, pa se, osim na terenima Trebinjskog i Popovog polja, gdje je uz rijeku Trebišnjicu velika mogućnost navodnjavanja, ljekobilje sve više uzgaja i u bezvodnim krajevima poput opštine Ljubinje, jer ove kulture po svojoj autohtonosti i pripadaju posnom i krševitom, bezvodnom tlu.
Osim Trebinja, gdje su najveći uzgajivači i prerađivači firme „Anđelić“ i „Elmar“, ljekobilje se sve ozbiljnije uzgaja i u drugim opštinama istočne Hercegovine, naročito u Ljubinju, gdje je, pored dvadesetak hektara na pojedinačnim parcelama, investitor iz Čitluka Dinko Dujmović uzeo u zakup u selu Bančići 215 hektara brežuljkastog zemljišta i kamenjara, koje ravna i pretvara za obradivu površinu na koju sadi smilje.
Smilje je, kažu nadležni u opštini Ljubinje, danas najperspektivnija biljka za uzgoj, iako joj, s povećanjem proizvodnje, i cijena sa nekadašnjih otkupnih pet do šest maraka, dvostruko opada. Dujmović je u dogovoru s lokalnim stanovništvom sela Bančići, koje je inače specifično po svojoj nadaleko čuvenoj ljekovitosti upravo zbog raznovrsnog ljekobilja, već poravnao specijalnim mašinama i pretvorio u obradivu pjeskušu 25 hektara na kojima sadi smilje, a ostatak će raditi postepeno, po fazama.
„Nakon ravnanja i kultivisanja terena, smilje dolazi na rod na jesen, ali se tek iduće godine može planirati neka ozbiljnija berba, s obzirom na to da smo sada tek krenuli s prvim zasadima, kojih će svakako biti mnogo više, ali idemo postepeno“, kaže Dujmović.
Prema njegovim riječima, ovdje se planiraju i pogoni za preradu, odnosno pravljenje destilerije, i to onda kada smilje baš bude na rodu, nekih 200 do 300 grama po jednoj jedinice, što bi za početak na trenutno posađenih oko 600.000 zasada trebalo da bude solidan rod, mada je, kako kaže, ukupan projekat oko tri miliona zasada.
Cjelokupnu zamisao Dujmović, koji je već uposlio dvadesetak radnika, planira zaokružiti u naredne tri godine, što će, kako je potvrđeno u Odsjeku za privredu opštine Ljubinje, dati veliki zamajac poljoprivrednoj proizvodnji ovoga kraja, tim prije što je sve manje isplativa tradicionalna sadnja duvana.
„Trenutno je samo dvadesetak hektara zasađeno ljekovitim biljem, i to uglavnom smiljem, ali se očekuje proširivanje i pretvaranje šikare u obradivu površinu i na prostoru prema opštini Stolac, tako da će sigurno sve više biti ljekovitog bilja, a sve manje duvana, kojeg zadnjih godina uništavaju bolesti s kojima se ne možemo izboriti, a nema ni organizovanog otkupa ove industrijske biljke“, kaže Dragoljub Sorajić, načelnik ovog odjeljenja.
Duvan je, dodaje, sada kultura koja se sadi sporadično i na usitnjenim posjedima, dok ljekovito bilje u ovoj opštini u kojoj je privreda zamrla ima idealno i ekološki netaknuto tlo za sadnju.
Ljekovito bilje je, dodaje on, velika šansa i za razvoj pčelarstva, pa bi, s oko procijenjenih 5.000 košnica na prostoru opštine Ljubinje, taj broj mogao biti puno veći kada pčele dobiju veću i raznovrsniju ispašu, što je slučaj i s ostalim hercegovačkim krajevima.
Nada Marić, vlasnica firme za otkup i preradu ljekovitog bilja „Elmar“, kaže da imaju oko 150 kooperanata koji, ne samo da beru samoniklo ljekovito bilje, nego ga u posljednje vrijeme i sami sade, i to uglavnom smilje, tako što im obezbijede rasad u stiropor kontejnerima, pa kooperanti dalje sami rasađuju i uzgajaju uz obilazak stručnjaka. „Već smo imali branja sa ovih plantaža i možemo se pohvaliti istim uljem kao što je ono od samoniklog bilja s kojim smo donedavno radili, jer je u suštini sjeme uzeto od toga bilja, a ne upotrebljavaju se agresivni herbicidi“, dodaje Marićeva.
U firmi „Anđelić“ samostalno sade smilje i to na jednoj parceli imaju oko dva hektara i očekuje zaradu oko 200.000 KM, a pod ovom biljkom imaju još dvije zasađene parcele.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca