Connect with us

PRIVREDA

Kreditima i grantovima do proizvodnje solarnih kolektora

BIH – Partner mikrokreditna fondacija  je projektom „Solarna energija kao budućnost razvoja“, čija je realizacija počela u junu 2011. napravila prve pionirske iskorake u pokretanju domaće proizvodnje solarnih kolektora. Ukupna vrijednost projekta je 1,2 miliona američkih dolara pri čemu je učešće Partnera 228.000 dolara,  a rađen je u saradnji sa USAID-om. 

Objavljeno

 


 

Selma Jahić, direktorica sektora kreditnih plasmana u Partneru, kazala je da je jedan od značajnih rezultata projekta to što su kroz njega omogućili 20 kompanija da pokrenu vlastitu proizvodnju solarnih panela.

Navodi da su ove kompanije osim financijske podrške dobile i tehničku podršku da pokrenu proizvodnju. Svaka od ovih kompanija je dobila i 20.000 KM sredstava od toga 10.000 kredita te 10.000 KM grant sredstava.

Osim toga kroz njega su uspjeli dići svijest o važnosti korištenja obnovljive energije.

Prema riječima Jahić za vrijeme trajanja projekta finansirali su ugradnju 200 solarnih sistema na 120 objekata. Ugradnjom solarnih kolektora na godišnjoj nivou postignute su uštede od oko 50.000 KM. Proizvedeno je 240.000kWh što znači da se na godinu uštedi emisija CO2 od 180 tona.

Edin Majdančić, predsjednik udruženja Eko solar, koje predstavlja svih 20 proizvođača solarnih panela u BiH, kaže da su oni bili pioniski nositelji projekta i da su prvi u korištenju ove vrste zelene energije u BiH.

Reklama

Apelovao je na nadležne da krenu sa donošenjem zakona o energetskoj efikasnosti kako bi omogućili proširenje ove proizvodnje i nova radna mjesta. Smatra da će za veće korištenje ove energije trebati edukacija građana, a samo Udruženje planira organizaciju edukacija po školama kako bi povećala svijest o važnosti upotrebe solarne energije i uštede koje ona može donijeti.

Zinaid Kovačević, predstavnik kompanije Zi-Mi d.o.o., koja je također bila uključena u projekt, istaknuo je da su svi sudionici projekta male kompanije koje bez pomoći ovog projekta ne bi mogle nastupiti na tržištu sa novom proizvodnjom.

Jedna od benefita projekta za kompanije je bilo to što im je projekt financijskim sredstvima pomogao da nabave potrebne materijale da pokrenu proizvodnju, a osim toga tu je bila i edukacija njihovih radnika o prozvodnji solarnih panela te predstavljanje na sajmovima. 

„Sve ovo nam je omogućilo da proširimo proizvodnju, povećamo broj zaposlenih“, kazao je Kovačević.

Nermin Smajić, jedan od krajnjih korisnika projekta, koji je svoju peć na ugalj zamijenio sa peć na pelet i ugradio solarne panele kaže da je sa tim postigao značajne uštede već u prvoj godini korištenja panela.

„Moji računi za struju su manji, a na peletu imamo uštedu od 800 KM“, prenio je on svoja iskustva prisutnima.

Reklama

Peter Duffy, direktor Misije USAID-a u BiH, istaknuo je da oni podržavaju programe koji će pomoći BiH da bude bliže standardima koji se tiču zaštite okoliša.

Istakao je da su svi instalirsni solarni kolektori tijekom projekta proizvedeni u 20 lokalnih kompanija koje su pioniri u proizvodnji pločastih solarnih kolktora u BiH. Ističe da je Investiranjem u  ovaj projekt USAID polozio temelj za širenje proizvodnje solarnih kolektora u BiH.

Autor: D.K.; Izvor: Akta.ba 

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu