Connect with us

PRIVREDA

Majevička šljiva ide u Njemačku i Rusiju

BANJA LUKA  – Voćari u Srpskoj ove godine očekuju više otkupne cijene voća nego lani, i to u prosjeku za 20 feninga po kilogramu, a najveću nadu ulažu u majevičku šljivu koju će izvoziti na njemačko i rusko tržište.

Objavljeno

 


 

Kako im vrijeme nije išlo na ruku, jedina svijetla tačka su im, kažu, upravo te više otkupne cijene.

Njih je realno i da očekuju, jer je širom Srpske, ali i u cijelom regionu pala proizvodnja gotovo svih sorti voća zbog loših vremenskih prilika.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoje Dojčinović kaže da su i one sorte koje nisu stradale prilično lošeg kvaliteta i nisu za izvoz, osim šljive.

– Šljiva je ove godine najbolje rodila, i to posebno na području Majevice. Nje ćemo jedan dio ostaviti za domaće tržište, ali uglavnom ćemo je izvoziti u Njemačku i Rusiju – istakao je Dojčinović.

I otkupna cijena šljive je dobra. Dojčinović kaže da će kilogram ove godine prodavati za 80 feninga, dok je lani koštala oko 60 feninga.

Reklama

– Manja je ponuda i odmah su više cijene – objašnjava Dojčinović.

Rodom breskve najviše mogu biti zadovoljni voćari iz Hercegovine, dok je kruška najbolje rodila u Potkozarju.

Ipak, mraz i niske temperature, koji su krajem aprila pogodili Potkozarje i njegova okolna mjesta, pričinili su štetu na voćnjacima veću od 16,4 miliona maraka.

Uništeno je od 70 do 100 odsto zasada. Voćar iz Trebovljana Nikola Vukota, koji ima zasade jabuke, kruške, šljive i trešnje, kaže da mu je rod jabuke totalno uništen.

– Ako ne bude značajne pomoći države, voćari će morati napuštati ovu oblast. Ova godina je katastrofalna. Plodovi koji su ostali nemaju tržišnu vrijednost, tako da će nešto možda ostati, ali samo za industriju – priča Vukota i dodaje da je lani kilogram industrijske jabuke bio 13 feninga, a cijene za ovu godinu biće poznate krajem avgusta.

Kada je riječ o kruškama, Vukota dodaje da ove voćke imaju pomalo pukotina, ali su bolje prošle.

Reklama

– Od onih voćara koje su led i mraz zaobišli računamo na izvoznu liniju prema Rusiji – rekao je Vukota.

Ni voćar iz Jablanice Marinko Šljivar nije zadovoljan rodom jabuke. Očekivao je osam vagona jabuke i tri vagona kruške, ali ništa od toga.

– Jabuke ove godine neću imati zbog mraza. Ipak, biće oko dvije tone kruške viljamovke, koja je lani koštala marku po kilogramu, ali će sigurno ove godine biti veća potražnja od ponude zbog štete, pa će i cijene skočiti – kazao je Šljivar.

Voćari širom Srpske muku muče i sa najezdom insekata koji prijete da unište jabuke i kruške. Zabrinuti poljoprivrednici kažu da je kruškina buva najveća napast u voćnjacima i da ju je veoma teško uništiti.

Šteta
Dragoje Dojčinović kaže da je ove godine zbog mraza i niskih temperatura prepolovljen rod u voćnjacima u svim dijelovima Srpske.

– Ovogodišnja ukupna šteta u voćarstvu procijenjena je na oko 30 miliona maraka – ističe Dojčinović.

Reklama

Šljiva – najbolje rodila na Majevici

Ovogodišnja – 0,80

Prošlogodišnja – 0,60

Kruška – najbolje rodila u Potkozarju

Ovogodišnja – od 1,20 do 1,30

Prošlogodišnja – od 0,90 do 1

Reklama

Breskva – najbolje rodila u Hercegovini

Ovogodišnja – od 1 do 1,20

Prošlogodišnja – od 0,80 do 1

Izvor:Glas Srpske

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu