Connect with us

PRIVREDA

Niži nameti na plate put do zapošljavanja i razvoja

BANJA LUKA – Visoke stope oporezivanja rada podstiču neformalnu zaposlenost, koja predstavlja jedan od ključnih elemenata neformalne ekonomije, zbog čega bi porez i doprinose u RS trebalo bez odlaganja zbirno sniziti, čime bi bilo podstaknuto i zapošljavanje i ekonomski rast.

Objavljeno

 


 

Ključni su to zaključci koji su proistekli iz istraživanja „Oporezivanje rada i neformalna ekonomija“, koje je pripremila Unija udruženja poslodavaca RS u saradnji sa Centrom za istraživanja i studije GEA iz Banjaluke.

Poresko opterećenje rada izraženo učešćem poreskog klina u prosječnoj plati u RS iznosi 38,5 odsto. U istraživanju je navedeno da to predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2008. godinu kada je poreski klin iznosio 32,7 odsto, čime se RS približila prosjeku EU, čije su pojedine članice preduzele mjere u pravcu smanjenja oporezivanja rada.

– Osim toga, progresivnost oporezivanja rada u RS je relativno niska, što znači da nema značajnijih rasterećenja na niske zarade. Poreski klin za platu u visini od 67 odsto prosječne zarade iznosi 37,7 odsto, što je samo 1,35 odsto niže u odnosu na poreski klin za platu u visini od 167 odsto prosječne – navedeno je u istraživanju.

Poslodavci visok porez i doprinose na platu navode kao jedan od najvećih problema za poslovanje u formalnom sektoru i smatraju da što prije treba sprovesti reformu u toj oblasti. Kao primjer pozitivnog efekta smanjenja nameta u istraživanju je naveden sektor tekstila, kože i obuće, u kojem se od 2011. osnovica za obračun doprinosa utvrđuje na poseban način. Snažan rast zaposlenosti u tom sektoru, koji je uslijedio nakon toga, sugeriše da je navedena promjena možda doprinijela ovom porastu.

– Znatan broj međunarodnih istraživanja je takođe svrstao poreze i doprinose na zaradu među glavne uzroke postojanja neformalne ekonomije. U skladu s tim, sugeriše se da se smanjenjem oporezivanja rada povećava stopa zaposlenosti u formalnom sektoru i postiže bolja naplativost poreza – istaknuto je u istraživanju.

Reklama

Projekcije kretanja prihoda nakon sniženja poreskog klina pokazuju da će efekat na strani prihoda zavisiti od uticaja na dodatno zapošljavanje u formalnom sektoru.

– Više razloga sugeriše da bi ovaj efekat u RS imao potencijal da bude relativno visok ukoliko bi preporuke koje su navedene bile sprovedene u paketu. RS trenutno ima izrazito nisku stopu zaposlenosti, relativno visok poreski klin, visok nivo neformalne ekonomije i pretežnu percepciju poslovnog sektora o nedovoljno kvalitetnom radu kontrolnih organa – istakli su autori istraživanja, navodeći da postoji mogućnost dobijanja pomoći od međunarodnih finansijskih institucija za podršku ovom ili sličnom paketu mjera za poresko rasterećenje.

Istraživanja o obimu neformalne zaposlenosti su dala različite rezultate, a prema jednom od njih iz prošle godine oko 35 odsto zaposlenih u RS radi na crno. Više od 36.000 zaposlenih je prijavljeno na najnižu platu od 370 KM i u toj grupi se nalazi dobar dio onih koji rade na sivo, što podrazumijeva isplatu dijela plate na ruke, odnosno bez plaćanja obaveza na cijelu zaradu.

– Negativan uticaj neformalnog zapošljavanja je najizraženiji u slučaju nisko plaćenih radnika, jer obično te radnike ostavlja bez zdravstvene zaštite, penzije ili osiguranja od nezaposlenosti – navedeno je u istraživanju.

Rezultati istraživanja su predstavljeni na jučerašnjem okruglom stolu u Banjaluci „Smanjenje oporezivanja rada – put ka ekonomskom rastu?“, koji je organizovala Unija udruženja poslodavaca RS. Predsjednik ove asocijacije Dragutin Škrebić rekao je da bi smanjenje poreskog opterećenja na rad uticalo na rast broja zaposlenih i plata i privlačenje investitora.

– Vlada je od 2008. do 2011. godine značajno povećala poreze i doprinose i to je jedan od razloga zašto je došlo do pada broja zaposlenih. Posljedica svega je i rad na crno i isplata dijela plata na ruke. Za nas je i jedno i drugo nedopustivo i borimo se protiv takve prakse, jer je to pogubno za RS – rekao je Škrebić, navodeći da Vlada što prije treba da posegne za smanjenjem stope poreza i doprinosa.

Reklama

Predrag Duduković iz banjalučke firme „Kolorit“ kazao je da su porez i doprinosi prije osam godina bili na najnižem nivou i da su bili prihvatljivi za poslodavce jer je najveći broj njih redovno izmirivao sve obaveze.

– Vlada bi smanjenjem doprinosa rasteretila troškove rada svakog poslodavca i otvorila mogućnost za novo zapošljavanje – kaže Duduković i dodaje da bi veći obuhvat naplate poreza neutralisao pad prihoda usljed nižih stopa.

Preporuke
– Utvrditi poreski klin u RS na nivou iz 2008. godine kada je za prosječnu platu iznosio 32,7 odsto ili niže

– Smanjenje poreskog klina dizajnirati na način da on bude najizraženiji kod niskih primanja

– Ojačati kvalitet rada i nezavisnost kontrolnih organa

– Razviti dodatne stimulativne mjere za prelazak iz neformalnog u formalni sektor

Reklama

– Jačati društvenu odgovornost i svjesnost svih aktera o negativnim posljedicama rada u neformalnom sektoru

– Ovaj proces podržati kroz sveobuhvatnu kampanju jačanja fiskalne odgovornosti i transparentnosti javnog sektora

– Sve navedene mjere je potrebno sprovesti u paketu

Izvor: Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu