PRIVREDA
Očekivani rast bh. ekonomije nedostižan
BANJALUKA – Ekonomija BiH bi u ovoj i u naredne tri godine trebalo da linearno raste, tako da bi privredni rast u 2019. godini mogao dostići stopu od 3,8 odsto, pokazuju podaci iz najnovije analize „Perspektive 2017 – 2019“, koju je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH.
Međutim, domaći ekonomisti smatraju da su ove prognoze optimistične, te da rast bh. ekonomije, prema trenutnim pokazateljima, u ovoj godini neće preći stopu od tri odsto. Naime, prema projekcijama DEP BiH, ekonomski rast BiH u ovoj godini trebalo bi da bude 3,2 odsto, dok bi u sljedećoj bio nešto veći i iznosio bi 3,5 odsto.
Prognoze stručnjaka ove direkcije pokazuju i da bi bh. privreda u 2018. godini trebalo da raste po stopi od 3,7 odsto, a u 2019. godini već pomenutih 3,8 odsto. Iz toga proizlazi da će BiH i narednih godina imati skroman ekonomski rast i da se po životnom standardu neće mnogo približiti zemljama Evropske unije. S tim u vezi iz DEP BiH navode da bi ekonomska kretanja u zemljama bližeg i daljeg okruženja mogla dovesti do jačanja ekonomskog rasta BiH u ovoj i sljedećoj godini. Prema njihovim riječima, do jačanja rasta bi trebalo da dođe kroz dalje jačanje domaće tražnje i neutralan doprinos spoljnotrgovinskog bilansa.
„Naime, povoljnije okruženje bi, pored jačanja izvoznog rasta i rasta zaposlenosti, trebalo da dovede i do jačanja privatnih investicija za koje se očekuje skroman pozitivan rast nakon pada u prošloj godini“, istakli su iz ove direkcije. Pored toga, oni su dodali da se očekuje ponovno intenziviranje javnih radova, sa stopom od 11-12 odsto uglavnom finansirano povoljnim spoljnim zaduživanjem kod međunarodnih institucionalnih kreditora. Tako bi, prema njihovim prognozama, realni rast plata uz rast broja zaposlenih kao posljedica sve jačeg izvoza i investicija trebalo da ojača raspoloživi dohodak građana i to uprkos blagom negativnom trendu njegovog dijela koji pristiže iz inostranstva.
„U isto vrijeme, nasuprot javnim radovima, očekuje se tek skroman realni rast javne potrošnje od 1,2 odsto i 1,5 odsto kao rezultat postepene konsolidacije javnih finansija“, navodi se u ovoj analizi. Dodaju da bi ekonomski rast, nakon ove i sljedeće godine, trebalo da nastavi jačanje i tokom 2018. i 2019. godine, i to uglavnom uz pretpostavku daljeg poboljšanja situacije u okruženju.
Tako je za 2018. godinu projiciran rast od 3,7 odsto uz neznatno jačanje stope na 3,8 odsto u 2019. godini. To bi, prema njihovim riječima, u najvećoj mjeri trebalo da bude posljedica postepenog jačanja rasta privatnih investicija uz dvocifren rast javnih radova. Iz DEP BiH naglašavaju da je projektovani rast u narednom periodu dosta skroman s obzirom na to da te stope osiguravaju tek neznatno približavanje životnog standarda u BiH ka trenutnom evropskom prosjeku.
„Za ozbiljnije približavanje je neophodan ekonomski rast od preko šest odsto godišnje kako bi evropski nivo bio dostignut u narednih nekoliko decenija“, navodi se u ovoj analizi. Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, kazao je da rast od 3,2 odsto u ovoj godini nije realan, te da je veća vjerovatnoća da će on biti ispod tri odsto. „Ako se vratimo godinama unazad, svake godine su te procjene bile veće od onoga što se na kraju desilo.
To je zato što se vrlo malo radi na poboljšanju poslovnog ambijenta, dok reforme apsolutno ne idu“, rekao je Duduković. On je dodao da su vjerovatno te prognoze optimistične zbog Reformske agende i da bi se pridržavanjem onoga što piše u agendi trebalo doći do značajnog poboljšanja.
„Ali mi tu imamo drugi problem, a to je nestabilna politička situacija koja uslovljava da se ne ostvari ono što se projektuje, jer se preko noći mijenja politička situacija i to utiče na realan rast“, smatra Duduković. Ipak, kaže da bi u idealnim uslovima mogao biti takav projektovani rast, ali da se kod nas teško može planirati na nekim zdravim osnovama pošto ima mnogo faktora koji narušavaju projektovani rast.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca