Connect with us

PRIVREDA

Produktivnost resursa u Hrvatskoj znatno ispod prosjeka EU

LUXEMBOURG – Hrvatska je po produktivnosti resursa u privredi prošle godine bila znatno ispod prosjeka Europske unije, a bilježi i skroman napredak u dugoročnom razdoblju, pokazuje izvještaji europskog ureda za statistiku. Produktivnost resursa pokazuje efikasnost potrošnje prirodnih resursa u ekonomiji, a izračunava se tako da se BDP podijeli s potrošnjom resursa, tumače u Eurostatu.

Objavljeno

 


Na nivou EU produktivnost resursa poboljšana je od 2008. budući da su ekonomske aktivnosti rasle dok se potrošnja resursa smanjivala. Nasuprot tome, u razdoblju od 2000. do 2008. produktivnost je bila više manje stabilna budući da su rasli i BDP i potrošnja resursa, navodi se u izvještaju.

Po novim je procjenama na svakog stanovnika EU prošle godine potrošeno 13,2 tone poljoprivrednih kultura, minerala i metala. U 2000. potrošnja resursa po stanovniku iznosila je 15,5 tona. To znači da su u posmatranom razdoblju ušteđene 2,3 tone resursa po stanovniku, odnosno da se u 2015. po stanovniku i po danu trošilo više nego šest kilograma manje resursa nego 2000. godine, navodi Eurostat.

Zemlje Europske unije uvelike se razlikuju po razini produktivnosti resursa, ovisno o bogatstvu resursa, raznolikosti industrijskih aktivnosti, ulozi uslužnog i građevinskog sektora, razmjerima i strukturi potrošnje te različitim izvorima energije, tumači europska statistička kancelarija.

Najviša je razina produktivnosti resursa u 2015., izražena u eurima po kilogramu, zabilježena u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, gdje je iznosila 3,44 eura po kilogramu. Slijedi Luksemburg s 3,39 eura po kilogramu i Italija s 3,04 eura po kilogramu.

Najnižu je pak razinu produktivnosti resursa bilježila Bugarska, 28 eurocenti po kilogramu. Slijedi Rumunija s 31 eurocentom po kilogramu, te Estonija i Latvija, s po 50 eurocenti po kilogramu.

U Hrvatskoj je razina produktivnosti resursa u prošloj godini iznosila 1,1 euro po kilogramu, čime je izjednačena s Portugalom. Ujedno osjetno zaostaje za prosjekom EU koji je prošle godine iznosio dva eura po kilogramu.

Reklama

U skupini su s Hrvatskom prošle godine bile i Slovačka i Finska s 1,12 odnosno 1,04 eura po kilogramu.

Hrvatsko je gospodarstvo po podacima Eurostata prošle godine potrošilo 40 miliona tona prirodnih resursa. Time se Hrvatska svrstala uz bok Litvi i Latviji, koje su potrošile po 42 miliona tona.

Daleko je najviše resursa u 2015. potrošila Njemačka, 1.320 miliona tona. Slijedi Francuska sa 744 miliona tona, te Poljska sa 652 miliona i Italija s 509 miliona tona.

Najmanje je resursa prošle godine potrošila privreda Malte, šest miliona tona.

Znatno poboljšana produktivnost resursa u EU u 15 godina

U 15-godišnjem razdoblju, zaključno s prošlom godinom, produktivnost resursa na razini EU poboljšana je za 35,4 posto, utvrdili su u Eurostatu.

Reklama

Većina je zemalja EU u posmatranom razdoblju povećala produktivnost resursa, a najviše Španija i Cipar, za po 120,3 posto. Slijedi Irska s povećanjem produktivnosti za 98,2 posto, te Italija, gdje je uvećana 85,4 posto.

U tim je zemljama produktivnost resursa povećana zahvaljujući najizrazitijem smanjenju potrošnje sirovina. To posebno vrijedi za Italiju, Cipar i Španiju, gdje je potrošnja resursa u 15-godišnjem razdoblju gotovo prepolovljena.

U Hrvatskoj je produktivnost resursa u razdoblju od 2000. do 2015. povećana skromnih 5,1 posto. Takav rezultat proizlazi iz povećanja potrošnje resursa u ekonomiji u posmatranom razdoblju za 18,6 posto i rasta BDP-a za 24,6 posto.

Nižu razinu produktivnosti resursa u posmatranom razdoblju zabilježile su pak Rumunija, za 35,8 posto, Estonija, za 19,1 posto, i Malta, za 7,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.

U statističkoj kancelariji takav rezultat povezuju u prvom redu sa značajnim skokom potrošnje resursa, koji je u Rumuniji i Estoniji više nego udvostručeno.

Izvor: Seebiz

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu