PRIVREDA
Produktivnost resursa u Hrvatskoj znatno ispod prosjeka EU
LUXEMBOURG – Hrvatska je po produktivnosti resursa u privredi prošle godine bila znatno ispod prosjeka Europske unije, a bilježi i skroman napredak u dugoročnom razdoblju, pokazuje izvještaji europskog ureda za statistiku. Produktivnost resursa pokazuje efikasnost potrošnje prirodnih resursa u ekonomiji, a izračunava se tako da se BDP podijeli s potrošnjom resursa, tumače u Eurostatu.
Na nivou EU produktivnost resursa poboljšana je od 2008. budući da su ekonomske aktivnosti rasle dok se potrošnja resursa smanjivala. Nasuprot tome, u razdoblju od 2000. do 2008. produktivnost je bila više manje stabilna budući da su rasli i BDP i potrošnja resursa, navodi se u izvještaju.
Po novim je procjenama na svakog stanovnika EU prošle godine potrošeno 13,2 tone poljoprivrednih kultura, minerala i metala. U 2000. potrošnja resursa po stanovniku iznosila je 15,5 tona. To znači da su u posmatranom razdoblju ušteđene 2,3 tone resursa po stanovniku, odnosno da se u 2015. po stanovniku i po danu trošilo više nego šest kilograma manje resursa nego 2000. godine, navodi Eurostat.
Zemlje Europske unije uvelike se razlikuju po razini produktivnosti resursa, ovisno o bogatstvu resursa, raznolikosti industrijskih aktivnosti, ulozi uslužnog i građevinskog sektora, razmjerima i strukturi potrošnje te različitim izvorima energije, tumači europska statistička kancelarija.
Najviša je razina produktivnosti resursa u 2015., izražena u eurima po kilogramu, zabilježena u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, gdje je iznosila 3,44 eura po kilogramu. Slijedi Luksemburg s 3,39 eura po kilogramu i Italija s 3,04 eura po kilogramu.
Najnižu je pak razinu produktivnosti resursa bilježila Bugarska, 28 eurocenti po kilogramu. Slijedi Rumunija s 31 eurocentom po kilogramu, te Estonija i Latvija, s po 50 eurocenti po kilogramu.
U Hrvatskoj je razina produktivnosti resursa u prošloj godini iznosila 1,1 euro po kilogramu, čime je izjednačena s Portugalom. Ujedno osjetno zaostaje za prosjekom EU koji je prošle godine iznosio dva eura po kilogramu.
U skupini su s Hrvatskom prošle godine bile i Slovačka i Finska s 1,12 odnosno 1,04 eura po kilogramu.
Hrvatsko je gospodarstvo po podacima Eurostata prošle godine potrošilo 40 miliona tona prirodnih resursa. Time se Hrvatska svrstala uz bok Litvi i Latviji, koje su potrošile po 42 miliona tona.
Daleko je najviše resursa u 2015. potrošila Njemačka, 1.320 miliona tona. Slijedi Francuska sa 744 miliona tona, te Poljska sa 652 miliona i Italija s 509 miliona tona.
Najmanje je resursa prošle godine potrošila privreda Malte, šest miliona tona.
Znatno poboljšana produktivnost resursa u EU u 15 godina
U 15-godišnjem razdoblju, zaključno s prošlom godinom, produktivnost resursa na razini EU poboljšana je za 35,4 posto, utvrdili su u Eurostatu.
Većina je zemalja EU u posmatranom razdoblju povećala produktivnost resursa, a najviše Španija i Cipar, za po 120,3 posto. Slijedi Irska s povećanjem produktivnosti za 98,2 posto, te Italija, gdje je uvećana 85,4 posto.
U tim je zemljama produktivnost resursa povećana zahvaljujući najizrazitijem smanjenju potrošnje sirovina. To posebno vrijedi za Italiju, Cipar i Španiju, gdje je potrošnja resursa u 15-godišnjem razdoblju gotovo prepolovljena.
U Hrvatskoj je produktivnost resursa u razdoblju od 2000. do 2015. povećana skromnih 5,1 posto. Takav rezultat proizlazi iz povećanja potrošnje resursa u ekonomiji u posmatranom razdoblju za 18,6 posto i rasta BDP-a za 24,6 posto.
Nižu razinu produktivnosti resursa u posmatranom razdoblju zabilježile su pak Rumunija, za 35,8 posto, Estonija, za 19,1 posto, i Malta, za 7,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.
U statističkoj kancelariji takav rezultat povezuju u prvom redu sa značajnim skokom potrošnje resursa, koji je u Rumuniji i Estoniji više nego udvostručeno.
Izvor: Seebiz
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca