Connect with us

PRIVREDA

Pšenica u ambaru čeka bolju cijenu

BANJA LUKA  – Ratari u Srpskoj privode kraju žetvu pšenice čiji su prinosi iznad očekivanih i sa hektara oranice su u prosjeku poželi šest tona žita, ali ih muči niska otkupna cijena, zbog čega su mnogi odlučili da napune ambare i da sačekaju bolju ponudu od 30 do 32 feninga po kilogramu, koliko im trenutno nude mlinari.

Objavljeno

 


 

Paori su odlučili da čekaju bolju cijenu, jer sa ovom ne mogu pokriti ni ono što su uložili u sjetvu. Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković je rekao da su u Semberiji silosi puni, a da na području Lijevča polja i Posavine padaju posljednji otkosi. On je istakao da pojedini otkupljivači traže dodatne analize kojima pokušavaju da snize cijenu tvrdeći da domaća pšenica nije dobrog kvaliteta za pekarske proizvode.

– Te optužbe su besmislene. Veliki broj ratara, a posebno u Semberiji, ima dobre novosadske sorte koje su izvrsnog kvaliteta. Otkupljivači pokušavaju da love u mutnom – kaže Marinković.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije Savo Bakajlić kaže da je oko 50 odsto pšenice već otkupljeno, dok ostali proizvođači čekaju bolju cijenu.

– Mlin „Žitoprodukt“ iz Bijeljine otkupljuje pšenicu po 31 fening, preduzeće za preradu stočne hrane „Inter gaj“ po 32, a ostali manji prerađivači po 30 feninga. Mnogi ratari su ljuti zbog niskih otkupnih cijena, pa su ostavili pšenicu za stočnu hranu ukoliko kukuruz ne rodi dobro – priča Bakajlić.

Ističe da ratari nisu zadovoljni cijenom, jer sa 32 feninga ne mogu pokriti troškove proizvodnje.

Reklama

– Predlagali smo 35 feninga, jer nam se troškovi proizvodnje svode na 34 feninga i jedina zarada koju ćemo sad imati je onih pet feninga subvencije od Ministarstva poljoprivrede. Problem sa subvencijama jeste što nam još nije isplaćeno ni 250 KM po zasijanom hektaru – dodao je Bakajlić.

Poljoprivrednik Ljubo Maletić iz Bijeljine imao je četiri i po dunuma pod pšenicom sa kojih je požeo oko 28 tona hljebnog žita.

– Prezadovoljan sam kvalitetom i prinosima i sav rod sam već prodao preduzeću za preradu stočne hrane „Inter gaj“. Nisam zadovoljan cijenom, ali šta je tu je, za više se nismo uspjeli izboriti – kaže Maltić.

Kombajni u zlatna žitna polja Duška Banjca iz Lijevča polja još nisu ušli jer pšenica nije do kraja dozrela.

– Imaću prinose oko sedam tona po hektaru, ali ne znam kome ću i da li ću je prodati ili ću prinos ostaviti za stočnu hranu. Uložio sam više od onog koliko mi trenutno nude. Ne mogu razmišljati o ozbiljnijoj proizvodnji kada je ovakav odnos prema seljacima – istakao je Banjac požalivši se da su bez ikakve zaštite.

Zasijane površine
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na području RS pšenica je zasijana na 43.000 hektara.

Reklama

– Biće požnjeveno oko 171.000 tona čija je vrijednost oko 64,5 miliona maraka – kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.

Prosječni prinosi po hektaru

6 – 8 tona – Posavina

6 – 8 tona – Lijevče polje

4 – 6,5 tona – Semberija

Izvor: Glas Srpske

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu