Procjenjuje se da je crno tržište žestokih alkoholnih pića u Rusiji vrijedno 30 milijardi rubalja, uz udjel od 22,5 posto u cjelokupnoj proizvodnji. Takva procjena temelji se na razlici između statistike službene proizvodnje i prodaje. Glavni udio na crnom tržištu drži votka stavljena na tržište „na stražnja vrata“, uključujući upotrebu krivotvorenih markica.

Kako bi to iskorijenila, država je propisala da od 1. jula sve prodavnice koje trguju alkoholom morati biti priključeni na Jedinstveni državni automatizirani informacijski sistem proizvodnje i prodaje alkoholnih pića, u kojem se registriraju sve transakcije u maloprodaji.

Kupcima tako, prilikom svake prodaje alkohola, osim piva i pića koja ulaze u kategoriju prehrambenih proizvoda, trgovac mora uz račun izdati barkod koji omogućuje provjeru legalnosti robe pozivom na informativni portal za provjeru zakonitosti prodaje.

Za kršenje tih pravila predviđene su kazne između 150 i 200 tisuća hiljada rubalja.

Niz ruskih eksperata ne sumnja da će nove mjere ubrzo pokazati učinkovitost. Po mišljenju direktora Centra za istraživanje saveznog i regionalnih tržišta alkohola Vadima Drobiza, nakon 1. jula praktički sav nelegalni alkohol bit će istisnut s polica te će prethodna državna mjera povišenja minimalne cijene votke na 190 rubalja za pola litre, koja se primjenuje od 13. lipnja, postati suvišna.

„Uvođenjem jedinstvenog informacijskog sistema tržište će samo reagirati i cijena votke neće biti manja od 210 rubalja“, smatra on.

Reklama

Ispuni li se ta prognoza, okončat će višegodišnje razdoblje u kojem je država raznim mjerama pokušavala optimizirati cijenu votke metodom pokušaja i pogrešaka. Prvo je regulator početkom 2010. odredio minimalnu cijenu od 89 rubalja za „politru“, a u iduće četiri godine konstantno su povećavane trošarine rezultat čega je rast minimalne cijene na 220 rubalja u avgustu 2014. godine.

Tako je u relativno kratkom razdoblju cijena votke porasla za gotovo dva i pol puta i zapravo dostigla europsku razinu. Po kursu od prije dvije godine, 220 rubalja bilo je oko 6,2 dolara, što je usporedivo s troškovima votke, na primjer, u Njemačkoj, gdje cijena za pola litre počinje od 4,5 eura.

O potrebi stroge regulacije tržišta alkohola govore i porazne statistike o alkoholnim trovanjima. Nedavno je Institut hitne medicinske pomoći u Sankt Petersburgu objavio da je tijekom 2015. godine primio više od dvije hiljade pacijenata s dijagnozom toksičnog učinka etanola, dok je prošle godine njihov broj bio tri put veći, a ove godine očekuje ih se do devet hiljada.

Interesantno je da to korespondira sa službenom brojkama koje pokazuju pad potrošnje alkohola.

Svojevrstan oblik reakcije građana na poskupljenje legalnog alkohola je sve više privatnih, malih destilerija, za koje se oprema može nabaviti relativno jeftino. Broj takvih pecara od 2014. godine je utrostručen, a na tragu renesanse piva u mnogim ruskim gradovima u zadnjih nekoliko godina osnivaju se klubovi malih pivara i destilatera i održavaju natjecanja.

„Sve je počelo kad sam kupio vikendicu sa starom lozom. Ispostavilo se da se od njena grožđa može napraviti izvrsna lozovača“, kaže jedan od članova te zajednice iz Rostova na Donu. Njegov destilat Aquavit, napravljen je prema starom norveškom receptu.

Reklama

Svoju žesticu on prodaje po 500 rubalja za bocu od 7 decilitara, znatno jeftinije od sličnih pića u službenoj prodaji.

Izvor: SEEbiz