PRIVREDA
Kompanija “Malbašić” mora da iseli i plati 5,8 miliona maraka kazne
BANJA LUKA – Kompanija “Malbašić” iz Banjaluke, čiji je vlasnik poznati biznismen Veselko Malbašić, mora da vrati banjalučkoj firmi “Krajina Borac” poslovne prostore u centru Banjaluke i da joj isplati 2,9 miliona KM za nadoknadu štete usljed dugogodišnjeg nezakonitog korišćenja objekta.
Okružni sud u Banjaluci je poslije razmatranja žalbi na prvostepenu presudu banjalučkog Osnovnog suda donio pravosnažnu i izvršnu presudu u sporu, koji je “Krajina Borac” pokrenuo još 2004. godine. Sudije su odlučile da osim vraćanja dva poslovna prostora površine 387 metara kvadratnih i isplate 2,9 miliona KM, kompanija “Malbašić” mora da isplati “Krajina Borcu” i zatezne kamate, koje takođe dostižu milionski iznos.
Kompaniji “Malbašić” je presudom Osnovnog suda bilo naloženo da vrati poslovne prostore i da “Krajina Borcu” isplati 3,99 miliona maraka za nadoknadu štete usljed njihovog nezakonitog korišćenja objekta, ali je taj iznos korigovan u pravosnažnoj presudi. Okružni sud je djelimično uvažio žalbu drugooptuženog Mihajla Kovačevića iz Banjaluke i oslobodio ga obaveze da “Krajina Borcu” isplati 4,82 miliona KM za nadoknadu štete za nezakonito korišćenje spornih poslovnih prostora.
Kovačević je poslovne prostore kupio od preduzeća “Trgovina Borac” iz Travnika, a kasnije ih prodao Malbašiću. Poslovni prostori zbog kojih se vodi maratonski sudski spor nalaze se u neboderu u Gospodskoj ulici. Njihov vlasnik prije rata bila je firma “Trgovina Borac” – filijala nekadašnjeg giganta tekstilne i obućarske industrije “Borac” iz Travnika. “Trgovina Borac” je tu imovinu prodala u poslijeratnom periodu, iako nije imala pravo da raspolaže s njom, jer je sva imovina državnih preduzeća pripala državnim firmama u entitetima u kojima se i nalazi.
“Krajina Borac”, kojem je po tom principu pripala imovina travničkog preduzeća, pokrenuo je sudski spor zbog prodaje poslovnog prostora u Banjaluci, a sud je uvažio njihov tužbeni zahtjev protiv preduzeća “Trgovina Borac”, Kovačevića i kompanije “Malbašić”.
Presudom Okružnog suda je potvrđen dio presude Osnovnog suda koji je poništio ugovor između preduzeća “Trgovina Borac” i Kovačevića o kupovini poslovnih prostora, zaključen 5. avgusta 1999. godine. Poništen je i kupoprodajni ugovor između Kovačevića i kompanije “Malbašić”, zaključen 15. decembra 2005. godine. Direktor “Krajina Borca” Zoran Milaković kaže da je presuda Okružnog suda očekivana i izrazio nadu da će biti i sprovedena u zakonskom roku od 30 dana, koji je naveden u pravosnažnoj presudi.
– Presuda je jedino na način na koji je donesena pravno branjiva u mogućem daljem postupku, jer je postupano na osnovu okvirnog zakona o privatizaciji preduzeća i banaka i zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima. Kompaniji “Malbašić” se definitivno nije isplatilo odugovlačenje donošenja presude, jer je osim glavnog duga za izgubljenu zakupninu dužna da isplati isti iznos na osnovu zatezne kamate – kazao je Milaković, podsjetivši da su svi sudovi utvrdili da je “Krajina Borac”, kao preduzeće u vlasništvu RS, po sili zakona postalo vlasnik poslovnih prostora 23. jula 1998. godine. Malbašić kaže da je na godišnjem odmoru i da prvi put čuje za presudu Okružnog suda.
– Ne mogu da komentarišem presudu dok je ne dobijem. Neka sve ide po proceduri. Naš advokat će sve razmotriti i odlučiti o primjeni vanrednog pravnog lijeka, odnosno o izjavljivanju revizije protiv te pravosnažne presude – kazao je Malbašić. On može da zatraži reviziju od Vrhovnog suda RS ili da uloži apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali ti potezi ne odlažu izvršenje pravosnažne presude Okružnog suda.
Odbačena kontratužba
Okružni sud je potvrdio i dio presude Osnovnog suda koji je odbacio protivtužbu koju su protiv “Krajina Borca” podnijeli kompanija “Malbašić”, “Trgovina Borac” i Mihajlo Kovačević. Oni su kontratužbom tražili da privatizacija dijela preduzeća “Krajina Borac” i prenos državnog kapitala na Fond PIO i Fond za restituciju bude proglašena ništavnom. Kompanija “Malbašić” tužila je i RS tražeći proglašavanje ništavim rješenja Direkcije za privatizaciju RS, kao ovlašćenog prodavca državne imovine u sastavu “Krajina Borac”. Tu tužbu odbio je Vrhovni sud RS u junu 2013. godine.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca