Šarović zagovara da poljoprivrednici dobiju gorivo po povoljnim uslovima, kakve imaju poljoprivrednici u zemljama u okruženju.

„To iniciramo već izvjesno vrijeme. S druge strane, načelno smo pristali, imajući u vidu da je to stav Republike Srpske, Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje i Federacije BiH, na povećanje akciza na naftu i naftne derivate uz uslov da ide i uvođenje plavog dizela“, kaže Šarović.

Na taj način, smatra, otvorio bi se investicioni ciklus u BiH posebno u pogledu infrastrukture.

U vezi uvođenja plavog dizela, podsjetio je da je Međunarodni monetarni fond imao određene rezerve, zbog čega je Vijeće ministara BiH odlučilo da napravi malu stanku kako bi prema Vašingtonu otišlo Pismo namjere, koje je jedan od ključnih uslova kako bi bh. aplikacija za članstvo u EU bila kredibilna.

„Nismo željeli da plavi dizel u ovom momentu poremeti ovaj koncept koji se odnosi na zahtjev za dobijanje novca od MMF-a“, kazao je Šarović, dodajući da opredjeljenje Vijeća ministara za uvođenje plavog dizela i dalje ostaje.

Reklama

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH do sada je četiri puta pokretalo inicijativu za uvođenje plavog dizela putem izmjena i dopuna Zakona o akcizama BiH, koje su u vidu prijedloga skinute sa dnevnog reda današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Namjera Ministarstva je da se za poljoprivredne proizvođače u BiH osiguraju povoljniji uslovi za njihov rad, jer su konstantno opterećeni problemima u vezi sa klimatskim problemima, nelojalnom konkurencijom, manjim podsticajima.

O povećanju akciza, očekuje se, da će Parlamentarna skupština BiH raspravljati u septembru, a Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prihvatio je zahtjev Komisije za budžet i finansije koja je tražila produženje roka od 30 dana za dostavu mišljenja o zakonskim prijedlozima koji se odnose na akcize, sistem indirektnog oporezivanja i raspodjelu prihoda.

Izvor: Srna