Connect with us

PRIVREDA

Privatizacija 22 firme u RS neizvjesna

BANJALUKA – Prodaja akcija državnog kapitala u 22 preduzeća u RS, koju je u ovoj godini planirala Investiciono-razvojna banka (IRB) RS, očigledno će ići dosta teško, pošto za neke uopšte nema interesa potencijalnih investitora.

Objavljeno

 


Naime, IRB RS je do sada objavila četiri javna poziva za učešće na tenderu radi prodaje akcija državnog kapitala iz portfelja Akcijskog fonda RS u društvima „Novi auto-dijelovi“ Rudo, „Nova tvornica prečistača“ Rogatica, „Nova Romanija“ Sokolac i „Nova Borja“ Teslić.

Za tri od ova četiri preduzeća, i to „Nova Romanija“, „Novi auto-dijelovi“ i „Nova tvornica prečistača“, IRB RS je bila prinuđena da i dva puta produžava rokove za podnošenje ponuda za prodaju akcija državnog kapitala, što upućuje na slab interes potencijalnih ulagača za ove firme. Međutim, iz IRB RS kažu da je razlog za produžavanje roka za podnošenje ponuda kod društava „Nova tvornica prečistača“ Rogatica i „Nova Romanija“ Sokolac bila molba potencijalnih ponuđača da se omogući dodatno vrijeme za posjetu društvu i detaljan uvid u poslovanje društava, a što je definisano i Pravilima tenderske.

„Javni poziv u društvu ‘Novi auto-dijelovi’ Rudo produžen je zbog značaja privatizacije ovog društva kao i činjenice da u ostavljenom roku za podnošenje ponuda nije bilo iskazanog interesa za kupovinu“, naveli su iz IRB RS.

Podsjećamo da RS u ovoj godini planira da proda akcije državnog kapitala u 22 preduzeća, među kojima su ona u kojima ima stoodstotno vlasništvo ili manjiski paket akcija.

Tim planom koji je izradila IRB RS predviđena je privatizacija strateških preduzeća, zatim preduzeća koja je Vlada RS osnovala na imovini kupljenoj u stečaju, ali i društava sa ograničenom odgovornošću, te prodaja na berzi organizovanjem aukcija za paket akcija državnog kapitala bez postavljanja uslova ili putem redovnog trgovanja.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da je način prodaje državnog kapitala na koji to rade domaće institucije, u ovom slučaju IRB RS, totalni apsurd.

Reklama

„Da bi se jedna firma privatizovala, ona mora imati kompletnu istoriju imovine, uknjiženosti te imovine, pokazatelje finansijske situacije kompanije, broja radnika, obaveza, dugova. Toliko ima stvari koje se moraju znati prije nego što se uopšte objavi da nešto prodajete“, rekao je Pavlović.

Dodao je da iz tog razloga nije ni čudo da ništa od planiranog u ovoj godini nisu prodali, jer ljudi uopšte nemaju bazične informacije o tim preduzećima. Prema njegovim riječima, ključno je izvršiti pripremu firme za privatizaciju, što je kako kaže, višemjesečni ciklus. „To je nešto što se mora uraditi.

Za takav posao bih radije angažovao konsultantske firme, da pripreme preduzećae za prodaju, a na ovaj način kako se to radi ne ide“, rekao je Pavlović i dodao da malo ko zna šta te firme rade, kakvi su njihovi potencijali, kapaciteti i ostalo i smatra da će ta prodaja ići veoma teško. „Samo se može desiti da te firme opet neko kupi, da na račun činjenice da je to kupio podigne kredit, izvuče gotov novac i pobjegne“, rekao je Pavlović.

Inače, planom prodaje akcija državnog kapitala je predviđena privatizacija strateških preduzeća, i to Fabrike motora za specijalne namjene Istočno Sarajevo u kojoj RS ima udio od 52,50 odsto, zatim „Krajinapetrola“ Banjaluka (42,27 odsto), te Rudnika željezne rude Ljubija (65 odsto).

Među preduzećima koje je Vlada RS osnovala na imovini kupljenoj u stečaju planirana je prodaja „Nove Romanije“ Sokolac (94,15 odsto), te još pet preduzeća u stoodstotnom vlasništvu RS i to Drvna industrija Vlasenica, „Novi mermer“ Šekovići, „Novi auto-dijelovi“ Rudo, „Nova tvornica prečistača“ Rogatica, te „Nova Borja“ Teslić. Pored toga, planirana je i privatizacija društva sa ograničenom odgovornošću „Central tours“ Banjaluka u kojem RS ima 24,33 odsto kapitala.

Za prodaju je planirano i 12 preduzeća putem berze organizovanjem posebnih aukcija za paket akcija državnog kapitala bez postavljanja uslova i kvalifikacionih kriterijuma za učesnike ili putem redovnog berzanskog trgovanja.

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu