PRIVREDA
Putarine skuplje za 10 odsto
SRBIJA – Srbija nije mjenjala cijenu putarine od 2008. godine. Ove naknade su najniže u odnosu na evropske zemlje koje imaju isti sistem naplate, ali su istina naši putevi i najlošiji. Povećanjem cijena putarina za 10 odsto država bi obezbjedila novac za održavanje i razvoj putne mreže u Srbiji.
Uz to, ova naknada je posljednji put povećana prije osam i po godina, a u međuvremenu su porasle cijene materijala, energenata i opreme koja se koristi za održavanje ne, samo auto-puteva, već i svih ostalih saobraćajnica u Srbiji, obrazložili su za „Politiku” u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Potpredsjednica vlade Srbije i ministarka Zorana Mihajlović je još prošle nedjelje izjavila da bi putarina trebalo da poskupi i navela da je, u odnosu na ostale evropske zemlje koje koriste isti sistem naplate, u našoj zemlji najniža.
– Sa 0,03 evra po kilometru putarina je duplo jeftinija u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Portugaliju gdje iznosi 0,06 evra. U Turskoj to iznosi 0,039 evra, Grčkoj 0,045, Italiji 0,05, Španiji 0,085, a u Francuskoj 0,095 evra, kažu u Ministarstvu.
JP „Putevi Srbije” su zahtjev o poskupljenju putarine uputili još početkom ove godine navodeći, između ostalog, da je za strance koji putarine plaćaju u evrima, ova naknada u odnosu na 2008. godinu čak pojeftinila za 25 odsto.
– Da smo imali redovno usklađivanje cijena u odnosu na vrijednosti evra, devizni godišnji prihod od inostranih korisnika auto-puta bi 2014. godine, bio veći za 8,5, a 2015. godine za 7,5 miliona evra, kažu u ovom preduzeću i dodaju da je predloženo povećanje minimalno i da bi i uz nove cjenovnike putarina bila niža od realne ekonomske cijene.
U resornom ministarstvu objašnjavaju da nije zahvalno govoriti uopšteno o „manjim putarinama u drugim zemljama“ jer u nekim državama postoje i alternativni izvori finansiranja izgradnje i održavanja puteva poput akciza na naftne derivate. Oni navode primjer da su subvencije za održavanje puteva koje su dobijane od akcize za gorivo 2011. godine u Srbiji iznosile 18,5 milijardi dinara, a sada su (bez ovih izdvajanja ) 7,5 milijardi dinara.
– Da putevi nižeg prioriteta ne bi bili u lošem stanju neophodno je osigurati dovoljne i stabilne prihode za njihovo održavanje. Frekventnost saobraćaja zavisi od mnogo faktora, a visina naknade za korišćenje je samo jedan od njih. U našem slučaju, ne očekujemo da će doći do smanjenja frekventnosti, kažu u ministarstvu.
Putarina na dionici između Beograda i Niša u ovom trenutku košta 730, od Beograda do Novog Sada 190, a do Rume 120 dinara. Prolazak kroz Srbiju od sjevera, recimo Mađarske i Horgoša do krajnjeg juga – Tabanovce u Makedoniji, vozače putničkih vozila košta 1210 dinara, a od Batrovaca do Gradine 1070 dinara.
Još početkom ove godine, da podsjetimo, vlada nije dala zeleno svjetlo „Putevima Srbije“ za povećanje cijena putarina od deset odsto koliko je bilo predloženo, kako ni mnogo puta ranije kada su zahtjevali povećanje od 30 odsto. Vozači naravno negoduju, jer smatraju da povećanje cijene putarina zahtjeva i dobre i kvalitetne puteve, što kod nas nije slučaj.
Iz ovog preduzeća kažu da je prihod od naplate putarine u 2015. godini iznosio 16,8 milijardi dinara što je, tvrde, nedovoljno za održavanja putne mreže u Srbiji.
U Srbiji se već godinama polemiše o tome da li država treba da nastavi sa ovakvom naplatom putarine – po pređenom kilometru ili da poput pojedinih evropskih zemalja uvede vinjete koje se koriste za više prolazaka u određenom vremenskom periodu. U međuvremenu se kod nas izgleda odustalo od ove ideje, jer se ovaj sistem pokazao kao nepravedan prema vozačima koji povremeno koriste kraće djelove auto-puta. On bi išao naruku vozačima koji često koriste auto-put, ali bi država sigurno ubirala manje prihoda uz ovakav sistem naplate. Vinjete su prihvatljive, na primer, za Sloveniju koja zbog geografskog položaja i kao mala država sa svega dva auto-putna pravca – od Maribora prema Trstu i od hrvatske granice prema Jesenicama – ne bi imala velike koristi od naplate po pređenom kilometru. Ona turistima iz Evrope koji putuju ka jugu, samo jedan prolazak naplati 15 evra za 150 pređenih kilometara i isto toliko u povratku. Pri tom je i Slovenija za teretni saobraćaj zadržala plaćanje po pređenom kilometru.
Priča o vinjetama u Srbiji pokrenuta je, nezvanično saznajemo, prije nekoliko godina kada je privatni lobi pokušao da nametne rješenje jedne firme iz srednje Evrope. Da bi se to i realizovalo, Srbija bi morala da investira više desetina miliona evra samo u razvoj novog sistema naplate, da otpusti više stotina radnika na naplatnim rampama, a prodaju vinjeta prepusti benzinskim stanicama koje bi ubirale proviziju. Ne treba zaboraviti da našoj zemlji najveće prihode donosi upravo naplata putarine u teretnom saobraćaju koji za razliku od turističkog – sezonskog, traje cijele godine.
U JP „Putevi Srbije“ kažu da se sistem naplate putarine u Srbiji i po smernicama EU tretira kao pravedan, a kako kažu i iz Udruženja koncesionara auto-puteva Evrope se čulo da bi putarina trebalo da se standardizuje u EU, da se naplaćuje po kilometru i bude ista za sve.
Na pitanje zašto Srbija nije prihvatila vinjete u sistemu naplate putarine u ovom preduzeću kažu da prihodi koji se na ovaj način ostvaruju nisu dovoljni za kvalitetno održavanje puteva.
– Sve zemlje koje su uvele sistem naplate putem vinjeta za vozila nosivosti veće od 3,5 tona, naplaćuju putarinu po pređenom kilometru, a neke od njih i posebno naplaćuju korišćenje tunela i mostova, kažu u JP „Putevi Srbije“.
Izvor: Politika
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca