PRIVREDA
Ruski inspektori traže dokaze o reeksportu
BIH – Inspekcija Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije „Roseljhoznadzor“ doputovala je juče u BiH, gdje je na terenu odmah započela dvodnevnu kontrolu proizvođača i firmi koje se bave izvozom voća i povrća u Rusiju.
Pod lupom inspektora ove službe, koja je prije petnaestak dana zabranila izvoz voća i povrća iz BiH u Rusiju, našli su se proizvodni kapaciteti bh. voćara i povrtara, ali i skladišna postrojenja, a u fokusu su oni proizvođači koji su u proteklom periodu značajno povećali količine izvezenog voća i povrća u Rusiju.
Takođe, ruski inspektori su od nadležnih institucija zatražili i statističke podatke o proizvodnji, uvozu i izvozu voća i povrća iz BiH u posljednjih nekoliko godina, kako bi se uvjerili da li je eventualno u proteklom periodu bilo reeksporta voća i povrća iz zemalja koje su Rusiji uvele trgovinske sankcije.
Kontrola ruskih inspektora je započela iz područja Hercegovine, gdje je trebalo da obiđu nekoliko firmi koje se bave izvozom voća i povrća u Rusiju.
Za jučerašnji dan bio je planiran njihov dolazak na teritoriju banjalučke regije, kako bi izvršili kontrolu ovdašnjih proizvođača i izvoznika, ali im je u planu i posjeta Inspektoratu RS. Pored toga, ruska delegacija je odmah po dolasku održala sastanak sa predstavnicima Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH.
Iz Uprave su rekli da su ih na sastanku upoznali sa fitosanitarnim sistemom u BiH. „Na terenu će provjeriti funkcionalnost fitosanitarnog sistema kod ostalih nadležnih organa entiteta i Brčko distrikta BiH, a posjetiće i neke fitosanitarne laboratorije“, rekli su iz Uprave i dodali da će težište inspekcije ipak biti na proizvođačima i izvoznicima, kao i na Fitosanitarnoj inspekciji. Kako kažu, biće neophodno dokazati da je voće i povrće koje se izvozilo ili izvozi porijeklom iz BiH i da se ne radi o reeksportu iz država koje su uvele trgovinske sankcije Rusiji.
Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, izrazio je juče očekivanje da će se nakon kontrole ruskih inspektora utvrditi da BiH ispunjava sve uslove za izvoz voća i povrća u Rusiju.
„Oni na terenu vrše kontrolu ključnih objekata bh. firmi koje su najviše izvozile u Rusiju u ovoj i prošloj godini. Čim se vrate u Moskvu pripremiće izvještaj i tada ćemo nakon njihovog nalaza vidjeti da li ispunjavamo uslove za nastavak izvoza u Rusiju“, rekao je Šarović i podsjetio da se sve ovo izdešavalo zbog sumnje ruske strane u reeksport voća i povrća iz BiH, jer je izvoz nekih kultura značajno povećan.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, rekao je da oni spremno dočekuju ruske inspektore, te da su u srijedu naveče dobili obavijest da se pripreme za kontrolu. Bruno Bojić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je juče da su za privremenu zabranu izvoza voća i povrća u Rusku Federaciju krive inspekcijske službe BiH.
Bojić je rekao da je nemoguće da pored inspekcijskih organa prođe to da se ne zna porijeklo proizvoda. „Mora se evidentirati svaki proizvođač, a svaki proizvod treba pratiti deklaracija da bi se plasirao na inostrano tržište“, naglasio je on. Bojić je dodao da se s izvozom povrća sada dešava isto što se dešavalo s izvozom mesa u Tursku, te dodao da uvozni lobi pobjeđuje domaće proizvođače, samim tim stavlja ih u neravnopravan položaju i guši ih u samoj proizvodnji.
On je rekao da je dobio određene informacije, koje još nisu potvrđene, da je voće i povrće prepakivano u BiH i plasirano za rusko tržište, te naglasio da je to nedostatak potvrde bezbjednosti proizvoda, što je Ruska Federacija kaznila privremenom obustavom. Bojić je izrazio nadu da će predstavnici Ruske Federacije prepoznati proizvođačku iskrenost BiH i znati prepoznati kvalitet domaćih proizvoda, te odblokirati ovu privremenu suspenziju na izvoz voća i povrća.
Podsjećamo da je ruska Fitosanitarna inspekcija stigla u BiH u skladu sa dogovorom sa direktorom Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije „Roseljhoznadzor“ Sergejem Aleksejevičem Dankvertom. Ta služba uvela je početkom avgusta privremenu zabranu na uvoz proizvoda iz BiH zbog nedostatka potvrde o bezbjednosti proizvoda. „Privremena zabrana je uvedena zbog nedostatka informacija o fitosanitarnom statusu BiH i zbog odbijanja Ministarstva spoljne trgovine BiH da odobri inspekciju ‘Roseljhoznadzora’ koja je trebalo da sprovede fitosanitarnu kontrolu sistema“, poručili su tada iz ove regulatorne službe.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca