Cilj tih evidencija, koje su predviđene Nacrtom zakona o spriječavanju nasilja u porodici je da niko neće moći da se brani pred sudom da je prvi put izvršio nasilje ili da ga nije izvršio uopšte, kažu u Ministarstvu pravde, koje će uskoro vladi predložiti ovaj zakon radi usvajanja.

Naime, u Nacrtu zakona koji je objavljen na sajtu Ministarstva pravde, predviđena je obaveza nadležžne policijske uprave da vodi evidencije o prijavljenim slučajevima nasilja u porodici, određivanju i sprovođenju hitnih mjera i mjera zašštite od nasilja u porodici propisanih Porodičnim zakonom.

Policija će tako biti dužna da evidentira podatke o učesnicima prijavljenog događaja i svim drugim relevantnim okolnostima, zatim podatke o mogućem učiniocu nasilja, o procjeni rizika, o određivanju hitnih mjera ili mjera za njihovo produženje i sprovođenje.

Nadležžni sud je prema Nacrtu zakona takođe dužžan je da vodi evidenciju o hitnim mjerama koje je produžžio i mjerama zašštite od nasilja u porodici propisanih Porodičnim zakonom.

I nadležžno javno tužilaštvo biće dužžno da vodi evidenciju o produžženju hitnih mjera i zahtjevu za izricanje mjera zašštite od nasilja u porodici propisanih Porodičnim zakonom, dok će nadležžni centar za socijalni rad biti dužžan da vodi evidenciju o sprovođenju individualnih programa zašštite žžrtve.

Pomenute evidencije vodiće se u Republičkom javnom tužžilaštvu u elektronskom obliku i činiće Centralnu evidenciju o slučajevima nasilja u porodici.

Reklama

Pristup svim podacima iz Centralne evidencije imati samo zamjenik javnog tužžioca, dok će ostali organi imati pristup pomenutim evidencijama – svako prema svojoj nadležnosti.

Novi zakon obavezuje policiju da izađe na lice mjesta odmah po prijavi nasilnika.

Budući Zakon o sprečavanju nasilja u porodici koji bi trebalo da bude usvojen na jednoj od sjednica jesenjeg zasjedanja Skupštine Srbije, uvešće obavezu policije da izađe na lice mjesta istog trenutka kada dobije prijavu od bilo koga da je izvršeno nasilje u porodici, da spriječi nasilje i napravi procjenu rizika da li to nasilje može da eskalira.

U skladu sa tom procjenom, policija bi trebalo da gotovo obavezno udalji nasilnika, a imaće i mogućnost da ga uhapsi (odredi mu zadržžavanje od 48 sati).

Policija treba o toj mjeri odmah da obavesti javnog tužžioca, koji će u roku od 24 sata predlžožiti sudu određene mjere da se, na primer, nasilnik udalji iz stana ili da mu se zabrani prilažženje žžrtvi ili žžrtvama, a možže i da pokrene i krivični postupak.

Javni tužžilac ima rok za predlaganje mjera od 24 sata od hapššenja nasilnika, a sud je dužžan da donese odluku o mjerama u roku od naredna 24 sata, odnosno dok nasilniku traje takozvani policijski pritvor od 48 sati.

Reklama

Ako sud nasilniku ne odredi pritvor i on bude pušten na slobodu uz neku od mjera zabrane, ali ih potom prekršši, tako što se približži žžrtvi ili se vrati u stan odakle je privremeno iseljen, policija možže opet odmah da ga uhapsi i odvede kod sudije za prekrššaje.

Sudija za prekrššaje može da nasilniku izrekne kaznu od 60 dana zatvora, koja se odmah izvrššava, što znači da iako nasilnik uložži žžalbu na odluku sudije, ona neće odložžiti izvrššenje prekrššajne zatvorske kazne.

Ovim putem se onemogućava nasilnik da na bilo koji način priđe žžrtvi i uznemirava je sve dok krivični ili građanski postupak ne bude završšen.

Izvor: Blic.rs