PRIVREDA
Tužbe radnika Željeznice Republike Srpske prelaze 14.000.000 KM
DOBOJ – Preduzeću „Željeznice Republike Srpske“ po osnovu umanjenja isplate toplog obroka do sada je dostavljeno više od 170 tužbi od oko 2.000 radnika, čiji iznos ukupnih potraživanja od 2012. do 2015. godine, uključujući i regres iz 2011. godine, prelazi 14.000.000 KM, saopšteno je iz Uprave „Željeznica“.
Iz Uprave navode da je teško utvrditi precizan broj tužbi s obzirom na to da su utuženi različiti periodi, ali da je, po pristiglim presudama do kraja 2015. godine, uknjiženo 8.600.000 KM.
Do umanjenja isplate toplog obroka sa 185 KM neto /305 KM bruto/ na 112 KM neto /185 KM bruto/ od 2012. godine došlo je isključivo zbog teškog finansijskog stanja u kojem se „Željeznice“ nalaze već dugi niz godina.
U „Željeznicama“ ističu da su podaci opšte poznati i iz finasijskih izvještaja koje ovo preduzeće javno objavljuje.
Po ovakvom postupanju osnovni i okružni sudovi su u većini presuda zauzeli stanovište da su „Željeznice“ ispravno postupile, odnosno da su mogle pristupiti umanjenju naknada u skladu sa mogućnostima za isplatu, imajući u vidu činjenicu da je riječ o naknadama koje su iz kategorije materijalnih troškova i koje se isplaćuju iz sredstava poslovanja za te namjene, a da „Željeznice“ već dugi niz godina posluju sa gubitkom.
Tek su presude Vrhovnog suda Republike Srpske i Ustavnog suda promijenile stanovište osnovnih i okružnih sudova, ali do tada je već većina tih razlika potraživanja bilo utuženo, i postojalo je vrlo malo mogućnosti za dogovore oko eventualnog izbjegavanja sudskih sporova.
Iz Uprave navode i da je u početnoj fazi razgovora sa radnicima i sindikatima, bilo i značajne podrške Upravi „Željeznica“ na aktivnostima u cilju prevazilaženja teške materijalne situacije, ali da je kasnije došlo do promjene stavova i pokretanja sudskih sporova.
Kada je postalo izvjesno da je došlo do promjene sudske prakse, i da prema presudama koje dolaze postoji obaveza da se radnicima isplate te razlike, Uprava „Željeznica“ je za 2016. godinu uknjižila dug prema radnicima u punom iznosu od 185 KM neto /305 KM bruto/, a za prethodni period knjiži obaveze za dug za koje su donesene pravosnažne presude.
U saopštenju se dodaje da je bilo i zahtjeva da se odmah priznaju svi tužbeni zahtjevi da se ne ide u dalje postupke, što bi značilo da na izvršenju odmah ima 14.000.000 KM i što bi dovelo do trenutne blokade „Željeznica“ i nemogućnosti daljeg opstanka.
Uprava je preduzela brojne korake imajući u vidu šta bi značilo priznavanje po automatizmu svih tužbenih zahteva, a opet imajući svijest da postoji obaveza da se radnicima isplate zaostala dugovanja, ali i da ne postoje sredstva da se ta dugovanja isplate.
Za cjelokupan dug, sindikatima kao predstavnicima svih tužilaca, ponuđen je sporazum koji je obuhvatao sva potraživanja, uz period otplate od pet godina, počev od 1. januara 2017. godine, što su sindikati i punomoćnici radnika odbili.
Takođe, ponuđeno je i da se dug za 2015. godinu isplati u kraćem roku, od tri godine što je u skladu sa zahtjevom radnika, ali počev od 1. januara 2017. a ne odmah kako je traženo, međutim i to radnici nisu prihvatili, odnosno advokatska kancelarija koju su angažovali.
Uprava je pokušala da pronađe rješenje i putem Agencije za mirno rješavanje radnih sporova Republike Srpske, ali je i to bilo bez uspeha i razumjevanja.
Ponuda je podrazumijevala i da će svakom radniku kome prestane radni odnos po bilo kom osnovu, cjelokupan dug biti isplaćen odmah, kao i da će se svi sudski i advokatski troškovi koje su radnici imali, takođe isplatiti odmah po zaključenju sporazuma.
Međutim, sve to nije naišlo na bilo kakvo razumijevanje ili zainteresovanost radnika, odnosno njihovih punomoćnika, koji su zahtijevali isplatu počev od dana zaključenja sporazuma i u roku od tri godine.
Iz Uprave upozoravaju da alternativa svemu ovome može biti samo prinudna naplata blokadom računa i prodajom imovine. U tom slučaju izvjesno je da može doći do mnogih drugih za radnike možda i nesagledivih posljedica – blokada računa i od komitenata, nemogućnost daljeg poslovanja, blokada od banaka zbog neizmirenja kredita, nemogućnost obezbjeđenja energenata, materijala i sredstava za rad i drugo.
U krajnjem slučaju može doći i do potpunog prestanka redovnog rada što može da vodi i do stečaja, otpuštanja radnika, što ovoj Upravi „Željeznica“ nikada nije bio cilj.
Jedini dosadašnji stvarni pomak u razgovorima sa sindikatima jeste da je Uprava na prijedlog sindikata donijela odluku o priznanju duga za 2016. godinu kako bi se izbjeglo dalje utuživanje, a da se ovaj dug isplaćuje u skladu sa mogućnostima.
„Uprava je i dalje otvorena za svaki pokušaj realnog dogovora koji ima osnov u stvarnim mogućnostima Željeznica Republike Srpske“, navedeno je u saopštenju dostavljenom Srni.
Izvor: Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca