Connect with us

PRIVREDA

Voćari kontrolisani do najsitnijih detalja

BANJALUKA – Inspektori Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije „Roseljhoznadzor“ izvršili su detaljnu dvodnevnu kontrolu bh. proizvođača i firmi koje se bave izvozom voća i povrća u Rusiju, te se sada očekuje njihov konačni izvještaj, na osnovu kojeg će biti poznato da li će BiH ponovo u Rusiju moći da izvozi ove proizvode.

Objavljeno

 


Naime, oni su i u petak, gotovo cijeli dan, boravili u nadležnim institucijama i obilazili proizvodne kapacitete bh. voćara i povrtara, ali i skladišna postrojenja. U fokusu njihove kontrole bili su proizvođači koji su u proteklom periodu značajno povećali količine izvezenog voća i povrća u Rusiju. Takođe, ruski inspektori su od nadležnih institucija i samih proizvođača zatražili i statističke podatke o proizvodnji, uvozu i izvozu voća i povrća iz BiH u posljednjih nekoliko godina, kako bi se uvjerili da li je eventualno u proteklom periodu bilo reeksporta voća i povrća iz zemalja koje su Rusiji uvele trgovinske sankcije.

O koliko ozbiljnoj i temeljnoj posjeti se radi, dovoljno govori činjenica da je jedan ruski inspektor plantaže voća u Hercegovini od nekoliko stotina hektara prešao pješke, a nije želio upotrijebiti raspoloživa vozila. Nedim Badžak, direktor preduzeća „Jaffa-komerc“ Mostar, koje se bavi proizvodnjom voća, rekao je da su ruski inspektori bili kod njih u posjeti u četvrtak, kasno naveče, i da su se interesovali bukvalno za sve. „Inspektor je obišao plantaže, skladišta, interesovalo ga je gotovo sve, od površine zasada, prinosa, preko programa zaštite koje koristimo, zatim fitonadzora, papirologije i svega ostalog“, rekao je Badžak. Dodao je da su predstavnici „Jaffa-komerca“ dostavili na uvid sve ono što su ruski inspektori tražili. On je izrazio nadu da će ova posjeta izroditi pozitivan ishod i da će izvoz voća iz BiH u Rusiju ponovo biti omogućen.

Delegaciju ruskih fitosanitarnih inspektora primio je u petak i Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, koji je izrazio zadovoljstvo dolaskom ruske delegacije ističući da je RS stalo da se uspostavi prava, dugoročna privredna saradnja sa Ruskom Federacijom i da želi da ispunjava sve standarde koje zahtijeva ruska strana. Nakon sastanka sa Mirjanićem, inspektori su otišli u Inspektorat RS, a zatim i Poljoprivedni institut RS. Interesovao ih je rad Fitosanitarne inspekcije i sve procedure koje se primjenjuju u tim institucijama.

Potom se ruska delegacija zaputila u posjetu proizvođačima i izvoznicima voća i povrća, kako je bilo planirano, na područje opština Laktaši, Gradiška i Kozarska Dubica. Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, rekao nam je juče poslijepodne da kod njega još nisu bili, ali da voćari spremno dočekuju njihov dolazak.

Dodao je da se nadaju povoljnom ishodu, ali da će se sve ipak znati kada ruski inspektori sastave izvještaj i dostave ga domaćim institucijama. Nikola Vukelić, vlasnik firme „Agroimpex“, koja u Potkozarju ima najveće zasade voća, rekao je da u petak predveče očekuje inspektore iz Rusije, jer su mu tako i najavili. Kako je kazao, on očekuje da će sve proteći u redu i da, što se njega tiče, izvoz u Rusiju može biti deblokiran.

Podsjećamo da je ruska fitosanitarna inspekcija stigla u BiH u četvrtak, u skladu sa dogovorom sa direktorom Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije „Roseljhoznadzor“ Sergejem Aleksejevičem Dankvertom. Ta služba uvela je početkom avgusta privremenu zabranu na uvoz proizvoda iz BiH zbog nedostatka potvrde o bezbjednosti proizvoda. „Privremena zabrana je uvedena zbog nedostatka informacija o fitosanitarnom statusu BiH i zbog odbijanja Ministarstva spoljne trgovine BiH da odobri inspekciju ‘Roseljhoznadzora’ koja je trebalo da sprovede fitosanitarnu kontrolu sistema“, poručili su tada iz ove regulatorne službe.

Izvor: Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu