PRIVREDA
ASA Prevent i Elektroprivreda BiH među 500 najvećih u srednjoj Evropi
BIH – Na ovogodišnjoj listi 500 najvećih kompanija u srednjoj Evropi, koju je objavila konsultantsko-revizorska kompanija Deloitte, Bosna i Hercegovina ima dvije kompanije, u odnosu na četiri koje su se plasirale na ovu listu u prošloj godini.
Prihod od prodaje koji je u 2015. trebalo ostvariti za uvrštavanje na listu iznosio je 473 miliona eura (tri posto više nego protekle godine). Kompanije koje su se našle na listi su Asa Prevent Group, koja se, ostvarivši 545 miliona eura prihoda od prodaje, plasirala na 423. mjesto Deloitteove liste, te JP Elektroprivreda s ostvarenih 488 miliona na 480. mjestu. U odnosu na prošlu godinu u Top 500 više nisu Optima grupa te Holdina.
Desetu godinu u nizu Deloitte je proveo analizu najvećih kompanija iz 18 zemalja srednje Europe i Ukrajine (najvećih 500 kompanija, 50 banaka i 50 osiguravajućih društava). Sve kompanije uvrštene u 500 vodećih ostvarile su zajedno 685 milijardi eura prihoda, što je povećanje od 1,7 posto u odnosu na lanjskih 682 milijarde eura.
Da bi se uvrstile na ovu listu, kompanije su trebale ostvariti minimalni prag od 473 miliona eura ( tri posto više nego protekle godine) koliko iznosi prihod 500-te rangirane kompanije.
– Uprkos značajnim postotnim promjenama u razini prihoda, najveće tri kompanije zadržale su svoja mjesta na ljestvici. Najveća kompanija srednje Europe i dalje je poljska naftna kompanija PKN Orlen s 21,1 milijardi eura prihoda od prodaje. Na drugom mjestu je mađarski MOL s 13,3 milijardi eura prihoda, dok je na trećoj poziciji i dalje češka Škoda (11,5 milijardi eura) – navodi glavna partnerica za usluge revizije za Deloitte Adriatic regiju Sabina Softić.
Navela je da su poljske kompanije nastavile dominirati Deloitteovom listom 500 najvećih te čine više od jedne trećine ukupnog broja kompanija koje su se ove godine uvrstile na listu.
Na listu 500 najvećih kompanija u srednjoj Europi ove se godine plasiralo 40 kompanija iz Adria regije od kojih je sedam novih i četiri manje nego 2014. godine. Među sedam novih kompanija na ovogodišnjoj ljestvici nalaze se: HSE Group, Mercator-S, JP Srbijagas, Zagrebački holding, Nelt Co., Podravka te Lidl Croatia.
Slovenija i dalje ima najviše predstavnika (17) iz regije na CE Top 500 listi. Za njom slijedi Hrvatska s 13 kompanija te Srbija sa 7. Za razliku od prošle godine, kada je imala četiri predstavnika na listi, BiH ove godine bilježi pad plasiranih kompanija s lanjskih četiri na dva, a Makedonija ima jednog predstavnika.
Tri najveće kompanije iz Adria regije ove su godine Agrokor grupa s ostvarenih 6,4 milijardi eura prihoda od prodaje, slovenska Petrol Grupa s 3,8 milijardi eura prihoda i Mercator grupa koja je lani ostvarila 2,6 milijardi eura prihoda. INA je zabilježila pad prihoda od 20 posto zbog niže prodaje prirodnog plina i ukupno niže prodaje naftnih derivata i pada cijena derivata te je 2015. završila na 4. mjestu u regiji i 53. na ukupnoj listi.
Osim liste 500 najvećih kompanija, Deloitte je kreirao i rang-ljestvice 50 najvećih banaka te osiguravajućih društava.
– Kao i prošle godine, prvo mjesto i dalje pripada poljskoj PKO BP bank uz rast ukupne aktive od 7,4 posto u odnosu na 2014. godinu. Niti jedna banka iz Bosne i Hercegovine nije se uspjela plasirati na listu 50 najvećih, dok je od banaka iz Adria regije najbolji plasman ostvarila Zagrebačka banka koja je zabilježila najveći rast aktive (6,9 posto) u odnosu na prethodnu godinu te se pozicionirala na 11. mjestu s imovinom od 16,8 milijardi eura – navodi direktor Deloittea Sead Bahtanović.
Među osiguravateljima već petu godinu za redom nije bilo značajnijih promjena u strukturi najvećih igrača. Na listi i dalje prednjači poljski PZU, s ostvarenih 4,4 milijarde eura ukupne bruto zaračunate premije. Jednako kao i u slučaju banaka, niti jedan osiguravatelj iz Bosne i Hercegovine nije se uspio uvrstiti na Deloitteovu listu, saopšteno je iz Deloittea.
Izvor: Biznis.ba / FENA
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca