PRIVREDA
„BiH izvozi vozače“
BANJA LUKA – Broj vozača koji „trbuhom za kruhom“ odlaze u inostranstvo vrtoglavo raste, a to potvrđuje i podatak Agencije za rad i zapošljavanje BiH da je u prvih šest mjeseci ove godine samo u Sloveniji zaposleno 579 ovdašnjih vozača.
Masovan odlazak vozača u zemlje Evropske unije, prvenstveno zbog većih plata, zabrinuo je prevoznička udruženja. Prema njihovim evidencijama za nepunih devet mjeseci 2016. godine RS je napustilo više od 200 vozača, dok njih još najmanje 70 čeka na papire.
Upozoravaju da će, ako se nastavi ovakav trend odliva ovih prijeko potrebnih kadrova, uskoro suočiti sa ozbiljnim problemom nedostatka kvalifikovanih vozača.
Presudan faktor za odlazak u inostranstvo je novac, jer vozači u BiH mjesečno zarade oko 58 maraka, dok će u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj za isti posao biti plaćen od 2.000 do 3.000 evra.
Jedan od onih koji čeka na papire kako bi otišao preko granice je i Draško Talijan, koji je ujedno ipredsjednik Udruženja vozača gradskog i prigradskog prevoza banjalučke regije.
– Trenutno je najaktuelnije tržište Slovenija, međutim imamo najave da bi od nove godine mogao biti olakšan i pristup tržištima Austrije i Njemačke – rekao je Talijan dodavši da prevoznici za mizerne plate primoravaju vozače da rade i po 18 časova dnevno.
– I zbog toga, između ostalog, vozač koji ode u inostranstvo, odmah traži posao za svog kolegu – rekao je Talijan.
Prevoznici iz RS kažu da već sad u cijeloj BiH nije moguće pronaći kvalitetnog vozača, ma koliko da ga platite. Razlog je jednostavan – svi su otišli preko granice.
Predsjednik Udruženja prevoznika RS Nikola Grbić priznaje da je razlog odlaska preko granice, mala plata vozača.
– Nadležnima smo uputili dopis da se organizuje sastanak, u namjeri da spriječimo odliv vozača, a na odgovor još uvijek čekamo. Polako dolazimo u situaciju da je zbog nestašice šofera na drumovima RS sve manje autobusa i kamiona naših prevoznika – rekao je Grbić.
Dodao je da, kako je krenulo, prevoz putnika i transport robe u RS vršiće firme iz Hrvatske, Njemačke, Makedonije i drugih zemlja, jer je evidentno da se iz dana u dan u RS smanjuje broj domaćih prevoznika.
– Prevoznici, nažalost, nisu u mogućnosti da vozačima povećaju platu, iako bi to rado učinili, jer nemaju mogućnosti, imajući u vidu cijene goriva – rekao je Grbić.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je i ovaj primjer odliva radne snage, na neki način tužan.
– Vlade i nadležni u oba entiteta u BiH pasivni su po pitanju stvaranja dobre poslovne klime. Nadležni žive u oblacima i od novca koji se prikuplja od PDV-a, a realni sektor je nešto o čemu ništa ne znaju, niti ih to mnogo interesuje – rekao je Pavlović, dodajući da vlasti ne shvataju da ljudi čine posao, prave novu vrijednost i doprinose punjenju budžeta.
Zapošljavanje
U programu rada za 2017. godinu, koji stoji na sajtu Agencije za rad i zapošljavanje BiH, navedeno je da im je jedan od prioriteta sprovođenje raznih međunarodnih sporazuma u oblasti zapošljavanja. Vrata za naše radnike najšire će biti otvorena u Sloveniji i Njemačkoj. Zbog pozitivnih ekonomskih kretanja privrede u Sloveniji, iduće godine očekuje se zapošljavanje oko 3.100 radnika iz BiH.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca