PRIVREDA
Čak 30% TUZV u zdravstvenim ustanovama ne radi ispravno
BIH – Električni medicinski uređaji, u novije vrijeme, su vrlo kompleksni i sofisticirani, a od njih se očekuje se da rade pod strogim uvjetima i tokom dužeg vremenskog razdoblja.
Zdravstvene ustanove suočavaju se sa izazovom u održavanju električne medicinske opreme sigurnom, tačnom, pouzdanom, s performansom rada na prihvatljivom nivou. Periodični pregledi performansi su, stoga, značajan i nezamjenljiv korak u osiguranju kvalitete zdravstvene zaštite.
Performansa terapeutskih ultrazvuka (TUZV) u zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini se periodično ispituje u skladu sa odredbama u zakonskom mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine broj 75/14) te u skladu sa međunarodnim preporukama (IEC 60601).
Rezultati istraživanja provedenog od strane imenovane laboratorije za verifikaciju medicinskih uređaja u zakonskom mjeriteljstvu „Verlab“ d.o.o. Sarajevo, pokazuju da gotovo 30% pregledanih uređaja ne radi ispravno. Od tog broja, u približno 41% slučajeva sonde uređaja su uzroci neispravnog rada uređaja.
Za razliku od ostalih električnih uređaja, medicinski električni uređaji se koriste u svakodnevnom kontaktu s pacijentima, neinvazivno ili invazivno. Da bi se osigurala zahtjevana performansa, redovno održavanje, periodični pregledi, mjerenje i provjera relevantnih izlaznih parametara kao i učinkovitost mjerila su od izuzetnog značaja. Ne samo zdravstveni radnici, nego i pacijenti moraju biti svjesni važnosti ovih sigurnosnih pregleda za pravilno funkcioniranje električne medicinske opreme.
Terapeutski ultrazvuk podrazumijeva primjenu ultrazvuka za stvaranje podražaja na tkivo ispod površine kože pomoću talasa vrlo visoke frekvencije u rasponu između 800.000 Hz i 2.000.000 Hz. Oni se mogu koristiti za regeneraciju kosti, terapijsku primjenu kod ozljeda ligamenata, bolnog i zakočenog ramena, radijalnog i ulnarnog epicondilitisa itd., liječenja mišićnog tkiva nakon ozljede i sl. Značajnija primjena ovih uređaja počela je tokom Drugog svjetskog rata. U to vrijeme, sistemi sonara korišteni su za navigaciju podmornica, te su ljudi počeli primjećivati da ultrazvuk može ubiti ribu grijanjem. Od tada, veća pažnja je posvećena istraživanju na tom području i 1940. godine ultrazvuk se počeo koristiti u terapeutske svrhe. Terapeutski, ultrazvučna energija se koristi empirijski, ali je prisutan trend da se koriste niski i srednji intenziteti, od 0,5 do 2,0 vata po kvadratnom centimetru [W/cm2], umjesto visokih intenziteta, više od 2,0 vata po kvadratnom centimetru [W/cm2], koji se koriste u medicinske svrhe.
Terapeutski ultrazvuci se sastoje od sonde, generatora impulsa, pojačala, upravljačke jedinice, digitalnog procesora i sistema za prikaz. Terapeutski ultrazvuci moraju da budu konstruisani i izrađeni tako da se pri normalnim radnim uslovima obezbijedi zaštita od električnog udara, previsoke temperature, prašine i vode u kućište predmetnih mjerila. Referentni uslovi za normalan rad ovih električnih medicinskih uređaja su napon napajanja u opsegu od 220-240 VAC, frekvencije 50 Hz, a poželjno je ostvariti ambijetalne uslove temperature zraka u opsegu 20 – 28°C i relativne vlažnosti 20 – 80%.
Terapeutski ultrazvuci, koji se koriste u zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini, moraju imati na vidnom mjestu natpisnu pločicu na kojoj su ispisani natpisi i oznake, koji moraju biti jasni i dobro vidljivi u radnim uslovima i ispisani tako da se pri normalnom korištenju ne mogu izbrisati ili skinuti. Natpisi i oznake moraju biti na jednom od službenih jezika koji su u zvaničnoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Natpisna pločica treba sadrži sljedeće elemente:
naziv proizvođača ili njegova oznaka,
serijski broj i godina proizvodnje ,
oznaka tipa mjerila,
službena oznaka tipa mjerila.
Kao i bilo koja druga električna medicinska oprema, terapeutski ultrazvuci su osjetljivi na bilo kakva oštećenja. Sigurnosni zahtjevi primjenjljivi na terapeutske ultrazvuke su određeni od strane međunarodnih regulatornih tijela kroz referentne standarde. Međunarodne smjernice definiraju način na koji se trebaju obavljati periodični pregledi performanse medicinskog uređaja te opsege dozvoljenih odstupanja.
Terapeutski ultrazvuci koji se koriste u sistemima zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini su dio zakonskog mjeriteljstva i kao takvi podložni su pregledima u definisanim vremenskim rokovima. Ispitivanje performanse terapeutskih ultrazvuka provodi nezavisni laboratorij za verifikaciju medicinskih uređaja imenovan od strane Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine. Svi postupci su u skladu s internacionalnim standardnom ISO 17020.
Ispitivanje terapeutskih ultrazvuka je proces sastavljen od niza postupaka kako bi se utvrdilo da li je uređaj u skladu sa specificiranim zahtjevima mjerenja. Testiranje ne uključuje zamjene dijelova ili popravku uređaja, ali određuje da li su ispunjeni određeni sigurnosni zahtjevi i da li uređaj radi u skladu sa specifikacijama. Prema Pravilniku o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za terapeutske ultrazvuke, Sl. glasnik BiH br. 75/14, prilikom obavljanja verifikacije terapeutskog ultrazvuka radnim etalonom, opseg mjerenja koji se mora provjeriti je 0-30 [W], a granica dozvoljene greške je ± 0.2 W. Ako je greška mjerenja u bilo kojem od navedenih slučajeva, u odnosu na maksimalno dozvoljenu grešku veća, tada mjerilo (u ovom slučaju terapeutski ultrazvuk) ne smije biti korišteno, te se mora servisirati i ponovo verificirati.
Imenovani laboratoriji za verifikaciju medicinskih uređaja, „Verlab“ doo Sarajevo, proveo je istraživanje nad 117 terapeutskih ultrazvuka koji se koriste u zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je više proizvođača ovih medicinskih uređaja, kako slijedi: Enraf Nonius, Iskra Medical, Dieter, Jena, Bosch, Electronic Design, BTL, Physiomed. Svaki uređaj testiran je u sedam mjernih tačaka u uzlaznoj i silaznoj sekvenci, a dobiveni rezultati su statistički obrađeni. Rezultati pokazuju da 29,06% pregledanih uređaja ne radi ispravno. Od gotovo 30% neispravnih uređaja, u približno 41% slučajeva sonda je glavni uzrok neispravnog rada uređaja, a razlog tomu su premašeni sati rada sonde ili oštećenje izolacije sonde. Osim zamjene sonde, kod 59% preostalih uređaja označenih kao neispravni potrebna je kalibracija ili potpuno servisiranje i zamijena dijelova.
Postotak neispravnih uređaja je dovoljno veliki i ukazuje na to da se u održavanju medicinskih uređaja u zdravstvenim ustanovama više pažnje treba posvetiti ovom sektoru s obzirom da se, prema ovom istraživanju u skoro 30% slučajeva pacijentima pruža neadekvatno liječenje.
Također, još jednom je važno istaći činjenicu da svako zakonsko mjerilo koje nije verifikovano od strane imenovane laboratorije Instituta za mjeriteljstvo BiH se smatra neispravnim, što posebno može biti problem u slučaju smrtnog slučaja ili neke druge komplikacije, kao i sudskog epiloga.
Izvor: Akta.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca