Connect with us

INVESTICIJE

Investicije u energetiku teške četiri milijarde KM

BANJALUKA – Na prostoru Republike Srpske u ovom trenutku se realizuju projekti u oblasti elektroenergetike vrijedni 3,2 milijarde KM, a kada se na tu cifru doda planirani projekat izgradnje termoelektrane (TE) Gacko 2, ukupna vrijednost investicija prelazi četiri milijarde KM.

Objavljeno

 


Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS istakli su da su već ušli u pregovore u vezi s TE Gacko 2, te da je Vlada RS pokrenula aktivnosti u cilju što brže realizacije tog projekta, čija instalisana snaga bi iznosila oko 350 megavata. Oni su podsjetili da je u realizaciju projekta TE Stanari, instalisane snage 300 megavata, već investirano oko 950 miliona KM, te da je početak komercijalnog rada ovog energetskog objekta planiran za 20. septembar ove godine.

Naime, TE Stanari je do kraja avgusta u elektromrežu BiH isporučila 912.000 megavati energije. Ona je nakon prve sinhronizacije u elektromrežu, obavljene u januaru, nastavila probni rad paralelno sa svim neophodnim procesima testiranja opreme i u cijeloj test fazi funkcionisala bez problema i unutar planiranih performansi ugrađene opreme. Iz resornog ministarstva kao najznačajnije elektroenergetske projekte koji se trenutno realizuju u RS navode TE Ugljevik 3, instalisane snage 600 megavata, čija je vrijednost 1,1 milijardu KM.

Nakon toga, slijede hidroelektrane (HE) Dabar iz sistema „Gornji horizonti“, instalisane snage 160 megavata, vrijednosti 351,5 miliona KM, zatim HE Mrsovo na rijeci Lim, instalisane snage 37,3 megavata, čija je vrijednost 188 miliona KM, te HE na rijeci Neretvi – HE Ulog instalisane snage 35 megavata i šest malih hidroelektrana, u ukupnoj vrijednosti od 181,6 miliona maraka. Kada su u pitanju potencijali vjetra, koji su u RS na veoma zavidnom nivou, trenutno se radi na dva parka vjetrenjača, i to vjetroelektrana Trusina na području opštine Nevesinje i vjetroelektrana Hrgud na području opštine Berkovići, svaki instalisane snage do 50 MW, a njihova izgradnja će koštati 270 miliona KM.

Činjenica koja još dodatno ohrabruje je da se strategijom razvoja energetike do 2030. godine planira investiranje u energetski sektor RS u iznosu od oko 11,5 milijardi KM. U cilju ispunjenja ekoloških standarda realizuje se i projekat odsumporavanja u RiTE Ugljevik, čija vrijednost investicije iznosi oko 170 miliona KM.

„Važno je podsjetiti da je izgradnja energetskih objekata, posebno objekata veće snage, izuzetno zahtjevna u tehničkom i finansijskom smislu i da traje u prosjeku od tri do pet godina, te se pripremne aktivnosti sprovode na izgradnji većine navedenih objekata. Izgrađeno je 14 malih hidroelektrana, čija je ukupna instalisana snaga oko 38 megavata, dok su građevinske dozvole pribavljene za još toliko malih hidroelektrana“, rekli su u resornom ministarstvu. U planu je i izgradnja 20 malih solarnih elektrana, a koje će biti izgrađene u vrlo kratkom roku.

„U ovoj oblasti u RS u periodu od zadnjih nekoliko godina investirano je više od 1,3 milijarde KM“, rekli su iz resornog ministarstva. Ono što je vrlo bitno jeste da je „Elektroprivreda RS“ nosilac velikog broja ovih projekata. Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, istakao je važnost pravilnog upravljanja resursima kroz činjenicu da onaj ko u budućnosti bude upravljao energijom imaće puno veći uticaj od onih koji ne stvore sebi tu mogućnost. „Naš energetski potencijal je ono najbolje što možemo da ponudimo strancima i nešto po čemu možemo da budemo zanimljivi ulagačima. Nažalost, mi se moramo suočiti s realnošću, to jest činjenicom da RS nema sredstva za toliko velike projekte u većini slučajeva, mi ulažemo koliko možemo u skladu sa strategijom, to jest opredjeljenjem“, rekao je on. Dodao je da ni slučajevi davanja pod koncesiju nisu loši po privredu i generalno RS, kako se znaju predstaviti.

„Ulagač koji uzme nešto pod koncesiju za to plaća naknadu, na kraju kada koncesija istekne sva postrojenja i ostali objekti koji su izgrađeni ostaju nama, ali se moramo pomiriti s činjenicom da neko kada uloži pare, mora i da zaradi nešto“, kaže on.

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

NOVOSTI

Projekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao

Objavljeno

 

Od

Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.

Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.

Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.

Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.

– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.

biznisinfo.ba

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.

Objavljeno

 

Od

Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.

„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.

Pravci razvoja

Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.

„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.

Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.

Reklama

„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.

Ključna grana

Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.

„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.

Očekivanja od države

Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.

Reklama

„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.

Nove tehnologije

Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.

avaz.ba

Nastavite čitati

NOVOSTI

Jedan od najbogatiji Mađara preuzima cementaru u Lukavcu

Objavljeno

 

Od

Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.

Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.

Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.

Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.

Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.

Reklama

Potom je 2014. otkupila preostale dionice.

Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.

Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.

Počela je sa radom 1974. godine.

Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.

Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.

Reklama

Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.

U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.

Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.

Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.

„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.

Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.

Reklama

On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.

Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.

Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.

Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.

seebiz.eu

Reklama
Nastavite čitati

U trendu