Connect with us

PRIVREDA

Kakve su namjere BAT-a sa Fabrikom duvana Sarajevo?

SARAJEVO – Fabrika duvana Sarajevo, sudeći po obavljenoj kupovini državnog paketa dionica, još nije dobila strateškog partnera, ali je moguće da će ga dobiti.

Objavljeno

 


Činjenica da se investicijska kompanija CID pojavila kao „tampon“ u preuzimanju FDS govori da multinacionalku British American Tobacco interesira samo duvanski biznis FDS-a, a da će se o ostalom pobrinuti austrijska investicijska kompanija.

Prema saopštenju odaslanom medijima BAT je finansijer kupnje, a nakon što se završi CID-ova ponuda za preuzimanje (po cijeni po kojoj je kupljen paket dionica, 83,5 KM po dionici), te obavi due diligence BAT će ući u ekskluzivne pregovore o mogućoj kupovini dijela duvanskog poslovanja FDS-a.

British American Tobacco očigledno je zainteresovan samo za FDS-ov core business, a upravljanje ostatkom vrijedne imovine FDS-a, uključujući i udjele u bankama (Vakufska banka i banka koja nastaje spajanjem PBS-a i BOR banke) prepustiće CID-u. Imovina je bogata i svakako će se tu moći okoristiti.
BAT i CID su očito mudro udružili snage i spojili „ugodno sa korisnim“.

Kada je riječ o kupovini „dijela“ duvanskog poslovanja postoji rizik da bi BAT mogao postati dominanatan igrač na duvanskom tržištu BiH.
Ova multinacionalka prošle godine je postala vlasnik Tvornice duvana Rovinj koja je tržišni lider u BiH, pa bi sa tržišnim udjelom koji posjeduje FDS, mogla imati monopol. Za to je, prema zakonima u BiH, dovoljno 40 posto tržišnog udjela, a dvije kompanije zajedno imale bi sigurno i više od toga.

U tom slučaju, bilo bi teško isposlovati odobrenje Konkurencijskog vijeća BiH za koncentraciju. Vjerovatno da u tom pogledu BAT, ako je ozbiljnih namjera, ima razrađen plan za daljnje djelovanje nakon što je učinjen ključni korak, odnosno „osvojeno“ 40 posto dionica u FDS-u.

Takođe, kupovina putem berze bila je „na slijepo“ i odluka o eventualnoj kupovini duhanskog poslovanja bit će donesena nakon što se provede due diligence i sve temeljito analizira.

Zašto je British American Tobacco zainteresovan za FDS?

Reklama

Treba imati u vidu da je BAT glavni konkurent FDS-a na tržištu BiH.

Multinacionalnoj kompaniji je sasvim sigurno zanimljiv tržišni udio FDS-a koji, iako je u padu, vrlo značajan, te je zainteresovana da svoje prisustvo u BiH poveća, ali je sigurno privlači i FDS-ov lanac distribucije cigareta preko firme u 100-postotnom vlasništvu Tobacco Press. No, ako je jasno šta je BAT-u zanimljivo u FDS-u, nije baš jasno kakve će biti namjere ove kompanije sa Fabrikom duhana Sarajevo ako je bude kupila.

Da li će, u slučaju ulaska, nastaviti i unapređivati proizvodnju domaćih brendova, da li će eventualno proširivati proizvodnju? Sigurno je da je BAT selidbom pogona iz Hrvatske u Vranje, Srbiju već pozicionirao na regionalnom tržištu stavljajući naše susjede u proizvodno središte za zemlje CEFTA-e.

Kakvu ulogu bi onda FDS mogao dobiti u bh. i regionalnim okvirima za sada je teško reći. No, ne treba isključiti i scenarij kakav se već dogodio u Sloveniji sa Tobačnom Grosist da se duvanska kompanija jednostavno kupi da bi se uništila i „poklopilo“ tržište.

Jasno je da je duvanski biznis postao posao za velike multinacionalne kompanije i da Fabrika duvana Sarajeva teško može opstati u takvoj konkurenciji. Strateški partner koji bi joj pomogao je potreban. Vidjećemo da li će to biti, i ako bude na kakav način, British American Tobacco.

Izvor: Indikator.ba

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu