Connect with us

PRIVREDA

Malim i srednjim preduzećima u BiH potrebne „maglenke“

BANJA LUKA- Mala i srednja preduzeća čine većinu ukupne privrede BiH, češće se zatvaraju u poređenju sa velikim korporacijama, brže se odlučuju na mjenjanje djelatnosti i većinom posluju bez biznis plana kao i godišnjeg plana poslovanja. Da li su privrednici primorani da rade bez plana ili im se u startu to čini lakšom, bržom opcijom, koju sebi unaprijed praštaju i startaju poslovnu godinu bez strateškog dokumenta?

Objavljeno

 


Direktor preduzeća „SOLVIA FME“ koja se bavi poslovnim i finansijskim savjetovanjem, upravljanjem i edukacijom, Mladen Ignjatović ističe da su se kroz djelovanje na području na kojem posluje Solvia FME kao i prethodno poslovno iskustvo, susretali sa različitim praksama privrednih društava.

– U zavisnosti od veličine privrednog društva, te i strukture vlasničkog kapitala, postoje drugačije prakse u učestalosti izrade, sprovođenja i praćenja plana poslovanja kod privrednih društava. Korporacije, velika privredna društva, te i privredna društva sa visokim učešćem stranog vlasničkog kapitala, u vrlo visokom procentu vrše izradu godišnjih planova poslovanja, čije se sprovođenje daljnje prati i poslovne aktivnosti prilagođavaju. Obrnuto od korporacija, privredna društva male i srednje veličine, tek sporadično vrše izradu plana poslovanja, te se njihovo poslovanje najčešće odvija na bazi dnevnih odluka i ad-hoc principu – navodi Ignjatović.

 

On postojanje plana poslovanja, u prenesenom značenju, poredi sa putovanjem automobilom, na nešto dužoj relaciji, pa kaže: „To putovanje se može odvijati uz pojavu magle u kraćim, prolaznim intervalima. Obrnuto, magla na putu Vas može pratiti i od starta i čitavim putem, tek sa kraćim periodima prekida.“

– Poslovanje po „ad-hoc“ principu može dovesti privredno društvo u poziciju da se, dominatno, bavi dnevnim poslovnim operacijama, te tako propušta da prepozna nove strateške prilike i mogućnosti razvoja ka višem nivou poslovanja – tvrdi Ignjatović.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i vlasnik „Škrebić Company“ d.o.o. iz Teslića, Dragutin Škrebić smatra da su preduzetnici „prisiljeni“ da rade bez plana poslovanja zbog politički neuslovne situacije, te menadžeri i vlasnici firmi većinom donose samo kratkoročne planove poslovanja za svoje firme.

– Ovakav način rada, bez dugoročnog plana poslovanja, otežava rad poslodavcima, pa imamo nelogične situacija o čemu smo govorili kada je bilo riječi o usvajanju Zakona o radu, a to su zakonske odredbe da radnike primamo na neodređeno, a ne znamo koliko dugo će firma imati potrebe za radnicima, odnosno da li će se smanjivati ili povećavati obim posla preduzeća – ističe Škrebić i dodaje da su privrednici, čije firme posluju sa inostranstvom primorani da ugovore sklapaju po jednostranim uslovima inostranih partnera.

Da je otežan ili maglovit rad bez plana pojasnila nam je i psiholog Vanesa Ćurković, koja kaže da „dobar plan predstavlja pola obavljenog posla“ i u većini slučajeva i jeste tako, jer ukoliko imate dobro razrađen plan vi u svakom momentu znate šta radite, dokle ste stigli i kuda dalje treba da se krećete da biste realizovali svoje ciljeve.

– To osobi daje osjećaj sigurnosti i dodatno motiviše na rad. Ciljevi se dosta razlikuju, shodno tome planovi se prave u skladu sa težinom cilja. Za lako ostvarive ciljeve nam najčešće i ne treba plan, međutim što je cilj teži potreba za izradom dobrog plana je veća, a upornost i istrajnost su takođe jedne od ključnih komponenti da se dođe do željenih rezultata – pojasnila je Ćurković.

Reklama

Ona je istakla da je dobar način da se teži ciljevi dostignu sukcesivan pristup  zadatku, odnosno rješavanje postepeno kroz više etapa. Tada je veoma korisno i motivirajuće, smatra Ćurković, nagraditi se nakon svake ostvarene etape, a vremenom uspijeh sam po sebi postaje najbolji motivator.

 – U slučaju djelovanja bez adekvatnog plana, put do cilja je teže ostvariv, pun neočekivanih prepreka, iznenadnih preokreta, koji su demotivirajući, frustrirajući i kao rezultat toga osoba najčešće odustaje od svojih namjera – naglašava Ćurković.

Pa bi savjet za sve preduzetnike bio da sebi olakšaju poslovanje,  „upale maglenke“ ispred svojih preduzeća, donoseći bar kratkoročne planove poslovanja dok se uslovi za dugoročne biznis planove ne promijene.

– U drugoj polovini poslovne godine, već se, vjerodostojno, može vršiti analiza kretanja indikatora poslovanja u odnosu na prethodno usvojeni plan poslovanja. U skladu sa pokazateljima, mogu se vršiti potrebne korektivne aktivnosti u cilju ostvarenja plana poslovanja ili, obrnuto, korekcija plana u skladu sa indikatorima kretanja poslovanja. Na osnovu tog perioda, već se formira i određena pouzdanija osnova za izradu plana poslovanja za naredni godišnji period – zaključio je Ignjatović.

Biljana Vuksan

Privrednik.ba

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu