PRIVREDA
Nakon prodaje FDS-a: Vrijedna imovina bh. kompanija u rukama CID-a
SARAJEVO – Paket od 39,9 posto dionica Fabrike duvana Sarajevo, a koje su u vlasništvu Federacije BiH, 15.9.2016. godine ponuđen je na vanrednoj aukciji na Sarajevskoj berzi – SASE na kojoj je kompanija CID – Adriatic Investments GmbH predala najbolju ponudu za ponuđene dionice FDS-a.
Ponuda se odnosila na 511.478 dionica, što predstavlja 39.9058 posto ukupnih dionica FDS-a, po iznosu od 83,5 KM po dionici, što je ukupno 42,708.413 KM. CID-u je sredstva za transakciju osigurala kompanija British American Tobacco (BAT).
Sve to ne bi bilo toliko neobično da sarajevski FDS nema svog udjela i u drugim prilično stabilnim bh. kompanijama. Prije svega, sama kupoprodaja je interesantna zbog činjenice da Fabrika duhana Sarajevo ima u svom vlasništvu brojne nekretnine, ali i udjele u bankarskom sektoru i fondovima, a neki od njih su Univerzalpromet d.d. Tuzla, UPI poslovni sistemi, DUF Šib-ar Invest d.d. Sarajevo, ZIF Bonus d.d. Sarajevo, Remontmontaža d.d. Tuzla pa čak i Privredna, BOR i Vakufska banka, te hoteli na Igmanu, Vlašiću i Srebrenici.
Postavlja se pitanje šta će biti sa ostalima?
Naime, završenom kupovinom BAT će upravljati glavnim poslovnim programom FDS-a, tako da će upravljanje ostatkom vrijedne imovine FDS-a, što uključuje sve već spomenute udjele u bankama i fondovima, prepustit CID-u.
„BAT je kompanija fokusirana na duhanski biznis zbog čega je zainteresiran isključivo za duhanski dio poslovanja FDS-a. FDS je s druge strane kompleksna kompanija koja se osim duhanskog bavi i ostalim biznisima poput bankarstva, nekretninskog i hotelskog biznisa. Ti ostali biznisi ne uklapaju se u poslovnu strategiju BAT-a“, potvrđeno je iz ove kompanije.
Tako će ostali dio biznisa kojim se FDS bavi ostati u vlasništvu CID-a.
FDS je komplikovan biznis
Na pitanje zašto je kupovina dionica FDS išla preko posrednika a ne direktno, i kakvi su planovi sa Fabrikom duhana Sarajevo, predsjednik Uprave BAT Adria, Ram Addanki kaže da je transakcija išla preko CID-a zato što sve transakcije sa privatnim kapitalom idu preko posrednika, dok o FDS- u trenutno ne mogu davati više informacija, jer je pred njima komplikovan proces.
„Ono što sada možemo reći jeste da smo zainteresovani za ulaganje u BiH i kupovinu FDS-a, te kada sve formalnosti budu gotove, kada CID otkupi sve dionice, onda ćemo sjesti sa njima za daljnje dogovore. Ono što je sasvim sigurno jeste da želimo da razvijamo naš biznis u BiH, ali nam je prije svega potrebna pomoć u uspostavi sistema akciza“, dodao je Addanki.
CID vjeruje da bi moguća kupovina duhanskog biznisa FDS-a od strane British American Tobacca osigurala znatno bolje mogućnosti za buduće poslovanje duhanskog dijela FDS-a u odnosu na one koje bi mogao postići kao samostalna kompanija.
Finalizacija kompletne transakcije preuzimanja duhanskog dijela biznisa FDS-a od strane BAT-a očekuje se sredinom 2017. godine, sukladno propisanoj proceduri.
Konkretnije informacije BAT će moći otkriti po završenom due dilligence-u, postizanju finalnog dogovora sa CID-om, dobivanju svih odobrenja i formalnom preuzimanju. Ipak, kako je rečeno, zbog strogih zahtjeva Londonske burze, do formalnog zaključenja posla ne mogu se otkrivati detalji. No, BAT se u ovu transakciju uključio s namjerom strateškog ulaska u duhansku industriju u BiH, te dodatnog investiranja u razvoja čitavog lokalnog tržišta.
Podsjećamo, da je ova multinacionalna kompanija prošle godine postala vlasnik Tvornice duhana Rovinj, a koja je tržišni lider u BiH. Jasno je da sad sa tržišnim udjelom koji posjeduje FDS, može imati monopol u zemlji ali i regionu.
Odgovarajući na upit da li su zadvoljni sa cijenom koju su dobili za FDS, budući da su za TDR platili 500.000 miliona eura, Addanki ističe da se po veličini biznisa FDS ne može porediti sa TDR.
„Mi smo kupili dio dionica Vlade i želimo kupiti i ostatak, ali TDR je bila totalno drugačija priča, privatno vođen biznis, koji je imao puno veću vrijednost, tako da ne možete uporediti FDS i TDR“, istakao je on.
John Brady, član Uprave BAT Adria zadužen za marketing mišljenja je da FDS prije pet, šest godina bio profitabilniji, dok je promjenom akciznog sistema i porastom crnog tržišta, na tržištu došlo do velikog pada.
„Da je FDS kupljen prije 5-6 godina, veća bi bila i vrijednost, ali sada, sa ovolikim crnim tržištem, mislim da je Vlada dobila dobru cijenu“, kazao je Brady, podsjećajući da se zadnjih godina cijena dionice kretala oko 51-52 KM po dionici, tako da je 300.000 KM koje će Vlada dobiti od divideni, te 21 milion eura koje će dobiti CID-a, čini se kao dobar posao za Vladu.
Banke, hoteli, kompanije
Ipak, to nije sve, Fabrika duhana Sarajevo je i osnivač i vlasnik kompanije Tobacco press koja posjeduje maloprodajni lanac kioska u čitavoj BiH. Riječ je o jednom od vodećih distributera u BiH sa tržišnim udjelom preko 42 miliona KM je u 100% vlasništvu FDS d.d.
Također nalazi se i u vlasničkoj strukturi Market Investment Group d.o.o. Sarajevo, društva za posredovanje u poslovanju vrijednosnim papirima i upravljanje privatizacijskim investicionim fondovima.
Vlasnici preostalih dionica FDS-a su Raiffeisen Banka d.d. Bosna i Hercegovina sa procentom 8.1605 posto, te UniCredit Bank d.d. Mostar 5.8589 posto.
Prema podacima iz baze poslovnog portala Akta.ba Fabrika duhana Sarajevo je u 2015. godini imala prihode od 46.456.626 KM, dok je ukupna dobit iznosila 1.488.146 KM. U Fabrici je zaposlen 301 radnik.
Na kraju, ostaje da se vidi u čijim rukama završiti imovina čiji je vlasnik FDS – banke, hoteli, udjeli u kompanijama i ostala imovina.
Hotel u Srebrenici
Prodajom Fabrike duhana Sarajevo (FDS), prodat je i Hotel „Aura“ u Srebrenici, koji se gradi još od 2009. Prema raspoloživim informacijama, u izgradnju je FDS do sada uložio oko 10 miliona KM, a hotel je, prema najavama, trebao biti otvoren prvo 2011. pa 2013. godine.
Posljednji put je svečano najavljeno kako će krenuti sa radom početkom 2016. godine.
Izvor: akta.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca