Connect with us

PRIVREDA

Polovina agrara odriče se podsticaja

BANJA LUKA – – Gotovo polovina ratara iz RS mogla bi ostati bez podsticaja u ovoj godini s obzirom na to da je do juče podatke u APIF-u ažuriralo tek 58 odsto imanja iako rok za registraciju poljoprivrednih gazdinstava ističe za devet dana.

Objavljeno

 


U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da i pored malog broja registrovanih, neće biti dodatnog produženja roka s obzirom da je rok već jednom prolongiran.

– Svi koji ne ažuriraju podatke do 30. septembra u registru, neće imati pravo na podsticaje za 2016. godinu, odnosno status ovih gazdinstava biće pretvoren u pasivan. Rok za ažuriranje podataka više neće biti produžavan – kaže portparol Ministarstva poljoprivrede Aleksandar Macanović.

Dodao je da je od 34.367 poljoprivrednih gazdinstava podatke u APIF-u ažuriralo svega 19.959 imanja.

– Do sada je podatke ažuriralo 19.609 porodičnih gazdinstava i 350 pravnih subjekata. Od registrovanih komercijalnih 4.136 gazdinstava podatke su ažurirala 3.141, dok je kod nekomercijalnih gazdinstava od njih 29.619 registraciju obavilo 16.468 imanja – rekao je Macanović.

On je istakao da oni koji na vrijeme obnove registraciju stiču pravo na premije za proizvedeno i prodato mlijeko, voće, povrće, kao i pravo na regresirano dizel gorivo. Osim toga moći će dobiti podsticaje za nabavku poljoprivredne mehanizacije, modernizaciju i izgradnju prerađivačkih kapaciteta te premije za navodnjavanje.

– Dodatne nove mjere koje će biti dostupne komercijalnim gazdinstvima su pravo na besplatnu hemijsku analizu plodnosti zemljišta i pristup kreditnim sredstvima iz namjenskih kreditnih linija Investiciono-razvojne banke RS i „Partner fonda“ – pojasnio je Macanović i podsjetio da je registar poljoprivrednih gazdinstava neophodan preduslov za korišćenje IPARD sredstava predpristupne pomoći tokom pregovora sa EU, kao i za korišćenje EU podsticajnih sredstava. Macanović je dodao da je ažuriranje podataka u APIF-u besplatno.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da se broj registrovanih imanja ogleda u nezadovoljstvu poljoprivrednika. On je istakao da demotivacija proističe iz činjenice da se sve više ratara poljoprivredom bavi zbog proste egzistencije.

Reklama

– Nema ni nekakve bitnije razlike između registrovanih komercijalnih i nekomercijalnih gazdinstava. Dodatnu zabunu među poljoprivrednike unosi i nemogućnost osiguranja svih lica koja su na neki način vezana za poljoprivredno gazdinstvo, a ne samo nosioca imanja – rekao je Marinković.

Istakao je da je stalno kašnjenje subvencija takođe jedan od razloga za slabu zainteresovanost pri registraciji.

– Nezamislivo je da mljekari ne budu registrovani, kao i proizvođači pšenice, jer je taj dio zaista stimulisan, a ostali manje-više – kaže Marinković i ističe da postoji mogućnost da se dio imanja iz RS registrovao u Brčko distriktu ili FBiH, jer su subvencije nešto bolje.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika i mljekara RS Vladimir Usorac smatra da je glavni razlog za lošu registraciju odumiranje poljoprivrede i gašenje seoskih gazdinstava.

– Politika BiH kao države je takva da o poljoprivredi niko ne vodi računa. Pet godina se donosi odluka za plavi dizel i još je nema. Ljudi napuštaju proizvodnju, farme se zatvaraju, sela se gase i ko da se registruje – pita se Usorac.

Potrebna dokumenta
Prilikom zahtjeva za upis u registar neophodna je kopija lične karte nosioca porodičnog gazdinstva i članova imanja, lista nepokretnosti i posjedovni list. Potreban je i ugovor o zakupu i ugovor o koncesiji kojim se dokazuje pravni osnov korišćenja zemljišta.

Reklama

– Pravni subjekti treba da predaju kopije rješenja o registraciji pravnog subjekta, potvrde o jedinstvenom identifikacionom broju, lične karte ovlašćenog lica i dokaz o pravnom osnovu korišćenja zemljišta – rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.

Šta će biti omogućeno onima koji registruju gazdinstva

– premije za proizvedeno i prodato mlijeko, voće, povrće

– regresirano dizel gorivo

– podsticaji za nabavku poljoprivredne mehanizacije

– podsticaji za gradnju prerađivačkih kapaciteta

Reklama

– premije za navodnjavanje

– besplatna analiza plodnosti zemljišta

– pristup kreditnim sredstvima

Izvor: Glas Srpske

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu