Connect with us

PRIVREDA

Razvoj brenda eteričnog ulja sa područja Hercegovine

BIH – Proizvodnja smilja u Hercegovini postala je pravi hit. Iako su početni troškovi sadnje relativno visoki interes za uzgoj je značajan jer je ulaganje isplatirelativno brzo, osobito kada se cijena smilja na svjetskom tržištu utrostručila, navode stručnjaci.

Objavljeno

 


 

Kako bi potakli standardizaciju proizvodnje ovog ulja USAID/Sweden FARMA II projekt je objavio javni poziv za apliciranje sa projektima koji će omogućiti uvođenje reda u ovu oblast. 

Glavni cilj ovih aktivnosti projekta je uvesti određeni standard kvalitete eteričnog ulja jedinstvenog za područje Hercegovine čime bi se povećala zaposlenost i prihodi ruralnog stanovništva iz Hercegovine.

U analizi stanja ovog sektora se napominje da su na području Hercegovine prisutne dvije sorte smilja Helichrysum arenarium and Helichrysum italicum.var italicum.

Samo Helichrysum italicum italicum.var je komercijalna zbog eteričnog ulja u svom sastavu dok druga sorta nema ove vrijednosti .

Napominju da je bilo slučajeva da su neki poljoprivrednici kupili sadnice ove druge nekomercijalne vrste te su pretrpili značajne gubitke zbog njihovog neznanja.

Zbog toga je, smatraju, potrebno preduzeti korake kako se uveo red u oblast proizvodnje i prerade ovog bilja, te educirali proizvođači s ciljem standardizacije proizvodnje presadnica, sirovog biljnog materijala i eteričnih ulja, navodi se u analizi stanja ovog sektora.

Reklama

To će takođe spriječiti i trenutnu haotičnu situaciju na tržištu gdje se još uvijek ne zna koliko je zasađeno smilja, koliko proizvođača je uključeno u ovu oblast, kakvi su kapaciteti za proizvodnju presadnica, eteričnih ulja itd.

Osim toga, budući da se smilje koristi u kozmetici i farmaceutskoj industriji kao iu aromaterapiji  od velike važnosti je da se izbjegne korištenje kemikalija za liječenje korova ili potencijalnih bolesti biljaka. Korištenje hemikalija moglo bi ugroziti cijelu proizvodnju, što bi prouzročilo više štete nego koristi i za poljoprivrednike i prerađivače, navodi se u analizi. 

Aktivnosti koje treba preduzeti bi mogao dovesti do uvođenja službenih standarda kvaliteta za jedinstveno eterično ulje iz Hercegovine.

ZAŠTO JE VAŽNO UVOĐENJE STANDARDA?

Uvođenje reda u ovu oblast je važno jer prijeti nestanak ove vrste na prirodnom staništu što je uzrokovano rastom potražnje za ovim biljem. “Iz tog razloga se moraju preduzeti mjere za očuvanje biološke raznolikosti. Jedna od najvažnijih biće promocija uzgoja ljekovitog aromatičnog bilja, umjesto branja iz prirode, kao jedinog izvora snabdijevanja na stalno rastućem tržištu“, navodi se. 

Takođe, kontroliosana proizvodnja omogućava veću kontrolu nad kvalitetom i količinom biljnog materijala, u isto vrijeme i očuvanje biljki na svom prirodnom staništu.

Reklama

Eterično ulje smilja se uglavnom izvozi, a samo u malim količinama ostaje u zemlji za proizvodnju finalnih proizvoda. 

“Proizvođači finalnih proizvoda nisu konkurentni sa uvoznim proizvodima stoga moraju poboljšati svoje proizvodne procese, koji će pomoći smanjiti troškove proizvodnje i poboljšati kvalitetu proizvoda. U skladu s povećanjem potražnje za prirodnim proizvodima na domaćem tržištu, a posebno smilja, postoji sve veći broj narudžbi u koje su uključena proizvodnja prirodnih proizvodana bazi  smilja, a koji žele postaviti svoje proizvode na domaćem tržištu i konkurirati uvoznim. Podrška ovih proizvođača potencijalno će smanjiti negativan saldo između uvozne i domaće proizvodnje prirodnih proizvoda. Tu je i potencijal za izvoz nekih gotovih proizvoda“, navodi se u analizi ovog sektora.

Sektor uzgoja ljekovitog aromatičnog bilja u BiH doživljava ekspanziju tijekom posljednjih nekoliko godina. Ovo je jedno od najbrže rastućih tržišta, gdje Bosna i Hercegovina ima veliki broj konkurentskih prednosti u odnosu na okolne zemlje. Neke od prednosti su povoljna klima i geografski uslovi, prirodni resursi i duga tradicija skupljanja ljekovitog bilja što  predstavlja osnovu za razvoj i stvaranje novih radnih mjesta u tom sektoru.
Iako kultivirane biljake često nemaju karakteristike divljih, neke vrste se uzgajaju se u relativno visokim količinama, s ciljem da zadovolji rastuća potražnja. Ipak, zbog kontrolisane proizvodnje, industrijske biljke pokazuju čak i bolje karakteristike od onih prikupljenih iz prirode, navodi se u analizi.

Izvor: Akta.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu