FINANSIJE
U Banjaluku je do sada uloženo 1,6 milijardi KM
BANJA LUKA – U Banjaluku je do sada, po različitim programima, uloženo 1,6 milijardi KM iz Razvojnog programa i budžeta Republike Srpske. U Vladi Srpske Srni je rečeno da je samo u okviru kredita Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Srpske do danas plasirano 414 miliona KM.
U okviru povoljne kreditne linije stambenih kredita IRB-a plasirano je 165 miliona na osnovu čega je u Banjaluci stambeno pitanje riješilo 2.300 mladih bračnih parova, a za banjalučke privrednike je različitim kreditnim linijama obezbijeđeno više od 200 miliona KM.
Prema podacima Vlade Republike Srpske, u posljednjih 10 godina samo u zdravstveni sektor u Banjaluci uložen je 410,1 milion KM.
Za izgradnju, rekonstrukciju, opremanje i modernizaciju Kliničkog centra izdvojeno je 278 miliona KM, ambulante porodične medicine 79 miliona KM, Centar za radioterapiju 25 miliona KM, Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“ 17,9 miliona KM, Zavod za sudsku medicinu 1,7 miliona KM, a za banjalučki Dom penzionera pet miliona KM.
Za rekonstrukciju magistralnog vrelovoda Banjaluka izdvojeno je 12,5 miliona KM.
Po projektu investicija u bolnice u Republici Srpskoj Banjaluci je pripalo 175,5 miliona KM.
Među značajnijim ulaganjima su i ulaganja u školstvo u iznosu od 75,4 miliona KM.
Za sanaciju, rekonstrukciju i opremanje fakulteta banjalučkog Univerziteta, osnovnih i srednjih škola u Banjaluci, te nabavku opreme, modernizaciju, nabavku računara i uvođenje informacionih sistema izdvojeno je više od 3,3 miliona KM.
U saradnji sa Boračkom organizacijom realizovani su mnogi projekti, od kojih su najznačajniji stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, za šta je izdvojeno 20,7 miliona KM i zbrinuto 936 porodica, od čega izgradnjom stanova 463, a nepovratnim novčanim sredstvima 473 porodice.
Projektima zapošljavanja od 2007. do 2016. godine zaposleno je oko tri hiljade ljudi i 161 osoba sa invalididtetom, za što je utrošeno više od 10,5 miliona KM.
Na osnovu zajma Investiciono-razvojne banke od 800.000 KM zaposlena su 44 demobilisana borca.
Iz republičkog budžeta izdvojeno je 700.000 KM za izgradnju spomenika i spomen-obilježja poginulim borcima Vojske Republike Srpske sa područja Banjaluke.
U oblast poljoprivrede, u okviru raznih projekat, uloženo je oko 80 miliona KM, od čega je za podsticaj razvoju poljoprivrede i sela izdvojeno 65,6 miliona, a devet miliona KM za rekonstrukciju i izgradnju vodoprivrednih i kanalizacionih objekata.
Vlada Republike Srpske je, aktivnostima podrške privredi od 2006. godine do danas, izdvojila 20 miliona KM, od čega 14,2 miliona za podsticaj izvozu, a 2,7 miliona KM za subvencije električne energije socijalno ugroženom stanovništvu.
Iz Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske za Banjaluku je izdvojeno skoro 13 miliona KM, odnosno više od 10 miliona KM za oko 2.400 poplavljenih domaćinstava.
Realizovano je i 14 projekata po naredbama Republičkog štaba za vanredne situacije u vrijednosti od skoro dva miliona KM.
U okviru različitih projekata do sada je za izbjegla i raseljena lica izdvojeno oko 11,5 miliona KM.
U Banjaluci je, programom socijalnog zbrinjavanja radnika koji su procesom privatizacije, stečaja ili likvidacije preduzeća ostali bez posla, zbrinuto 31 preduzeće sa 7.309 radnika, za šta su utrošena skoro 23 miliona KM.
U rehabilitaciju magistralnih i regionalnih puteva, postojeće putne infrastrukture u Banjaluku je uloženo je skoro sto miliona KM.
U 2011. godini pušten je u saobraćaj auto-put Banjaluka-Gradiška, u dužini od 34 kilometra, a ukupna investicija za ovaj projekat iznosila je 224 miliona KM.
Auto-put Banjaluka-Doboj je u izgradnji, a u toku je realizacija projekta izgradnje dionice autoputa Glamočani-Mliništa, kao i dionice autoputa Banjaluka -Prijedor-Novi Grad.
U okviru projekata za omladinu i sport u Banjaluku je do sada uloženo oko 29 miliona KM, od čega je veći dio sredstava izdvojen za sportske organizacije, oko 17 miliona KM, a oko pet miliona KM za podršku porodici, izgradnju kuća za porodice sa petoro i više djece, te ostatak za omladinske organizacije.
Izvor: Srna
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca