PRIVREDA
Uvoz gura domaće povrće u smeće
BANJA LUKA – Sezona spremanja zimnice je u punom jeku, ali prodaja povrća ni izbliza ne ide po planu zbog čega bi veće količine domaćih paprika umjesto u ajvaru mogle da završe u smeću.
Ovo tvrde povrtlari širom RS ističući da ih muče niske otkupne cijene i preplavljenost tržišta uvoznom robom. Dodaju da je, osim za paprikama i paradajzom, na tržištu slaba potražnja i za domaćim kupusom, lukom, krompirom, koji se prodaju u bescjenje ili trunu na njivama.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Sela Semberija“ Savo Bakajlić kaže da je tržište u Bijeljini preplavljeno uvoznom paprikom i paradajzom za zimnicu, dok domaći proizvođači ne znaju šta će sa svojim povrćem.
– Moraćemo baciti najmanje 20 odsto povrća, jer nemamo kome prodati. Uvezene su ogromne količine paprike, iako za tim nije bilo potrebe, jer je ova godina bila rodna i domaći proizvođači su mogli podmiriti tržište – priča Bakajlić.
Prema njegovim riječima povrtlari svaki dan na kvantašku pijacu u Bijeljini dovezu pune traktore paprika i raznog drugog povrća, a uveče ih vraćaju kući neprodate.
– Čim dva-tri dana dovozimo povrće na pijacu i ne prodamo ga, moramo ga bacati ili davati u bescjenje sitnim nakupcima – kaže Bakajlić.
Duško Banjac iz Lijevča polja, koji se povrtlarskom proizvodnjom bavi 30 godina, kaže da ne pamti da je povrće ikada bilo jeftinije. Dodaje da cijene krompira i luka na startu sezone jedva dosežu 20 do 30 feninga po kilogramu.
– Sav zasađeni kupus smo zaorali jer je cijena bila smiješna, nakupci su nudili između 15 i 20 feninga. Ništa bolje nismo prošli ni s paprikom i paradajzom, koji je koštao od 70 feninga i marke, što je za 50 odsto manje nego lani – rekao je Banjac.
On tvrdi da povrtlari ove godine neće izvući ni treći dio od uloženog, te da će u Lijevču polju propasti mnogo povrća.
S druge strane, veliki otkupljivači tvrde da su primorani uvoziti pojedine vrste povrća jer ih nema na tržištu RS.
Direktor banjalučke „Vitaminke“, Žarko Mikić kaže da ljutih i slatkih feferona, te crvene roge paprike nema na našem tržištu, te da ih uvoze iz Srbije i Makedonije.
– Planiramo preraditi oko 3.000 tona povrća i već smo oko 2.000 otkupili, i to najviše krastavaca i paprike. Još nam treba patlidžana, cvekle i paradajza i nadamo se da ćemo potrebne količine pronaći kod domaćih proizvođača – rekao je Mikić.
On je istakao da je najveći problem to što mnogi voćari i povrtari nisu robni proizvođači organizovani u zadruge, te da tako razjedinjeni nisu u stanju garantovati veću isporuku u svakom trenutku.
– Mi ne možemo zavisti od toga hoće li vremenski uslovi biti dobre ili ne. Imamo dogovor o isporuci naših proizvoda sa trgovačkim lancima koje moramo poštovati i zato uvozimo povrće kojeg nema dovoljno na našem tržištu – dodao je Mikić.
Preduzeće „Spektar drink“ iz Bijeljine proizvodi kiseli kupus, a sirovog tvrde, na tržištu RS ima i previše.
– Kupus ne uvozimo, imamo domaće kooperante s kojima sarađujemo. Ove godine ćemo pokušati otkupiti veće količine ako uspijemo dogovoriti izvoz na inostrano tržište – kaže rukovodilac unutrašnjeg prometa u ovom preduzeću Nebojša Jeftić.
Predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković ističe da će zbog prekomjernog uvoza domaći poljoprivrednici ove godine pretrpjeti veliku štetu.
Kornišoni na otpadu
Više od 1.500 tona kornišona, vrijednih 1,5 miliona maraka, otkupljenih od domaćih proizvođača, završilo je sredinom avgusta ove godine na deponiji zbog prezasićenosti evropskog tržišta. Direktor „Adriatic Group“ sa sjedištem u Beču Amir Bekić tada je rekao da je bio dogovoren izvoz oko 8.000 tona krastavaca, ali je do problema došlo zbog velikog priliva krastavca iz Srbije, Mađarske, Makedonije, BiH, Crne Gore, Poljske, Ukrajine i Hrvatske.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca