Connect with us

PRIVREDA

Akcijskim cijenama mame skijaše

BANJALUKA – Planinski centri u RS privode kraju pripreme staza za prve turiste, a da bi privukli što veći broj ljubitelja skijanja, akcijska prodaja ski-karata za predstojeću zimsku sezonu već je počela.

Objavljeno

 


U Olimpijskom centru „Jahorina“ akcijska prodaja karata po 50 odsto nižoj cijeni počela je danas i trajaće idućih 20. dana.

– Cijena sezonskog ski-pasa sa slikom za odrasle u prvom krugu akcijske prodaje košta 360 KM, a za djecu od pet do 15 godina 225 maraka. Cijena sezonskog ski-pasa za radne dane sa slikom je 250, a za djecu 150 KM – kažu u „Jahorini“.

Istakli su da cijena ski-karata u sezoni nije mijenjana u odnosu na prošlu godinu.

– Ljubitelji skijanja dnevnu ski-kartu u sezoni platiće 39 KM u dane vikenda, a u radnim danima ista karta košta 34 marke. Četiri sata skijanja u sezoni koštaće 30, dva sata 23 KM – istakli su u OC „Jahorina“.

Najavili su da će u predsezonskom periodu do 24. decembra i postsezonskom od 13. marta 2017. godine cijene ski-karata biti niže od 35 do 40 odsto za određene vrste karata. 

– Rezervacije su već počele. Veliko je interesovanje gostiju iz Turske i intenzivno radimo na promociji ponude kako bi privukli što veći broj gostiju – kazali su u OC „Jahorina“ i dodali da je priprema staza u punom jeku. 

Iz Planinskog skijaškog društva „Ljubijski rudar“ iz Prijedora kažu da cijene ski-krata nisu mijenjali posljednjih pet godina i tvrde da će tako biti i ove sezone.

Reklama

– Dnevni ski-pas je 15, a noćni 13 KM. Iznamljivanje kompletne opreme košta 18 maraka, dok će posjetioci za djecu ski-karte plaćati osam KM – rekao je predsjednik ovog društva Božo Grbić.

On je naveo da je priprema staze za predstojeću sezonu pri kraju, te da će i ove godine posjetioci Kozare skijati na staroj stazi, jer novu nisu uspjeli završiti. 

– Iako su radovi na novoj ski-stazi u toku, nećemo uspjeti da je završimo do početka sezone. Ostaje nam stara staza u dužini od 600 metara, kapaciteta 900 skijaša na čas – rekao je Grbić.

On je najavio da će od sljedeće godine ljubitelji skijanja imati na raspolaganju dva ski-lifta, a nova staza će biti duga 900 metara.

Skijaši koji ove zime planiraju da uživaju u čarima  Bjelašnice moraće još malo da sačekaju na prodaju sezonskih karata.

– Još ne znamo da li će cijene biti na prošlogodišnjem nivou i kada počinje prodaja karata, ali intenzivno radimo na pripremanju staza i objekata za početak sezone – rekli su u preduzeću „ZOI 84“. 

Reklama

U Turističkoj organizaciji RS kažu da su svi smještajni kapaciteti spremni za predstojeću zimsku sezonu, te da očekuju dobru posjećenost.

– U narednim mjesecima intenzivno ćemo raditi na  predstavljanju zimskih turističkih atraktivnosti RS za stare, ali i nove turiste. Učestvovaćemo na mnogim sajmovima u zemlji i inostranstvu, pripremati nove brošure kako bismo predstavili mjesta koja treba posjetiti i doživjeti – rekli su u Turističkoj organizaciji.

Ljetna sezona
Na izmaku ljetne sezone u Turističkoj organizaciji RS kažu da su zadovoljni ostvarenim rezultatima. Ističu da je u prvih sedam mjeseci ove godine RS posjetilo 188.924 osoba, što je u odnosu na isti period lani više za 20.402 posjetilaca.

– Najviše su dolazili turisti iz Srbije, Hrvatske, Turske, Crne Gore, Njemačke, Italije, a najposjećenije destinacije su Banjaluka, Trebinje i Višegrad sa Andrićgradom. U oblasti seoskog turizma najatraktivnije je bilo Etno-selo „Stanišići“ kod Bijeljine, zatim Ljubačke doline kod Banjaluke i sve poznatije područje Šipova i njegove okoline – dodali su u Turističkoj organizaciji RS.

Izvor: Glas Srpske

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu