Connect with us

PRIVREDA

Cijene usluga rominga pale za skoro jednu trećinu

SVIJET – Kroz podršku Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) provedbi regionalnog sporazuma o romingu, inicijativi koja je došla direktno od regulatora iz regiona, cijene usluga rominga su pale za skoro jednu trećinu, što znači novac u džepovima potrošača, bez obzira da li su oni preduzeća ili građani. 

Objavljeno

 


Iako je pred našim regionom i dalje dalek put dok princip „roming usluga kao kod kuće“ ne postane realan i iako je tokom prethodnih sedmica pokazano da je to pitanje i dalje kontrovezno i u samoj Evropskoj uniji, Vijeće za regionalnu saradnju planira da podrži procese usklađivanja politika rominga u našem regionu s evropskim modelom. 

„Svi konkretni koraci ka tom cilju će biti zajednički dogovoreni s ekonomijama u regionu, kao i na predstojećem regionalnom sastanku 18. oktobra u Briselu“, navode iz RCC-a.  

Maksimalne cijene usluga rominga u četiri potpisnice regionalnog Sporazuma o snižavanju cijena rominga u javnim mobilnim komunikacionimmrežama (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Makedonija) dosad su uspješno smanjene tokom dvije faze.

Prvo snižavanje cijena stupilo je na snagu 30. juna 2015.,  drugo 30. juna ove godine, dok je očekivana treća faza planirana za 30. juni 2017.

„Bez obzira na određene pravne izazove koje je imala jedna potpisnica, smanjenje cijena tokom vremena je osjetno i očekuje se da će krajem zadnje faze cijene usluga u romingu biti znatno manje. Zabilježena smanjenja cijena potvrdila su mogućnosti regionalnog pristupa u koordinisanju politika rominga na osnovu principa saradnje i recipročnih koordinisanih aktivnosti“, navodi viši stučnjak RCC-a Maja Handjiska Trendafilova.

Iako ekonomije u regionu tek treba da postignu potpunu usklađenost i pokažu kredibilitet realizacije u domenu telekomunikacija kao dio procesa pristupanja Evropskoj uniji, rad Vijeća za regionalnu saradnju je u prethodnom periodu bio usmjeren na regionalnu roming agendu.

Reklama

Koraci koji su preduzeti dosad obuhvataju organizaciju regionalne platforme za roming predstavnika resornih ministarstava i regulatora u proširenom formatu šest ekonomija regiona Zapadnog Balkana, kao i razradu studije koja se bavi pravnim i regulatornim okvirom i uticajem regionalnog sporazuma na tržište.

Naredni koraci koje će Vijeće preduzeti da bi se podržao ovaj regionalni sporazum, a koje trebaju odobriti i potvrditi svi ključni akteri, obuhvatat će: osiguranje istraživačke i analitičke podrške u razvoju povoljnog pravnog i regulatornog okvira za održive politike rominga zasnovane na tržištu, provođenje buduće analize uticaja u regionalnom kontekstu i razmatranje mogućnosti za geografsko proširenje Regionalnog sporazuma o snižavanju cijena usluga u romingu.

U regionalnom sporazumu o snižavanju cijena usluga u romingu kojeg su potpisale četiri ekonomije, a koji se trenutno primjenjuje, nivoi cijena iz neizmijenjene regulative Evropske unije iz 2012. godine se koriste kao dogovorene referentne vrijednosti, s odgođenom realizacijom tokom perioda od tri godine.

„S obzirom na značajan napredak u evropskom kontekstu od prvobitne regulative o romingu iz 2012. godine, očigledno postoji prostor za prilagođavanje sadašnjeg regionalnog sporazuma kako bi na bolji način odražavao regulativu EU kao i cilj potpunog ukidanja maloprodajnih naknada za roming“, dodala je Handjiska Trendafilova.

Izvor: Fena

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu