PRIVREDA
Dug za bolovanja premašio 40 miliona KM
BANJA LUKA – Dug Fonda zdravstvenog osiguranja RS prema poslodavcima nastao na osnovu naknada za bolovanje premašio je 40 miliona maraka.
Samo od polovine prošle godine dug je uvećan za oko deset miliona maraka.
U Fondu zdravstvenog osiguranja RS ističu da se 58 odsto duga odnosi na javni sektor, a ostatak na privatni.
– Obaveze prema poslodavcima izmirujemo u skladu sa ostvarivanjem prihoda. Usljed ograničenih i nedovoljnih finansijskih sredstava primorani smo da pravimo prioritete, ali to ne znači da nećemo izvršiti svoje obaveze prema poslodavcima – kazali su u Fondu.
Istakli su da je prioritet plaćanje zdravstvene zaštite pacijenata.
– Od zdravstvenih usluga i lijekova direktno zavisi zdravlje, pa i život pacijenata, ali smo lani, ipak, za naknade za bolovanje isplatili privredi 4,59 miliona, a u prvih devet mjeseci ove godine 6,29 miliona KM – kažu u Fondu zdravstvenog osiguranja RS.
Glavni razlozi za gomilanje dugova sa kojima Fond kuburi su, kako ističu, dugovanja poslodavaca prema Fondu na osnovu neuplaćenih doprinosa koja premašuju 270 miliona maraka.
– Od uplate doprinosa najviše zavisi izvršenje obaveza Fonda. Nismo ostvarili planirane prihode jer neuplaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje iznose 196,24 miliona, dok je reprogramirani dug 74,17 miliona KM – kažu u Fondu.
Prema statističkim podacima u 2015. godini je na zdravstveno osiguranje bilo prijavljeno oko 263.600 zaposlenih, dok za 37.300 radnika ni za jedan mjesec nisu uplaćeni doprinosi.
– Prosječni mjesečni prihod po zaposlenom osiguraniku lani je bio 170 maraka i zbog neuplaćivanja doprinosa za prijavljene radnike ostali smo uskraćeni za oko 76 miliona maraka – pojasnili su u Fondu.
Napomenuli su da značajan broj radnika može koristiti zdravstvenu zaštitu čak i ako im nisu uplaćeni doprinosi.
– To se odnosi na trudnice, porodilje, oboljele od malignih bolesti, dijabetesa, zaraznih i mentalnih bolesti. Ovaj vid zaštite mogu da koriste i oboljeli od progresivnih mišićnih oboljenja, ratni vojni invalidi, porodice poginulih boraca, osobe sa transplantiranim organima i djeca do 15 godina – pojasnili su u Fondu.
Predsjednik Unije poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da se dug od 270 miliona maraka za doprinose najmanje odnosi na poslodavce u privatnom sektoru, jer oni uglavnom redovno izvršavaju svoje obaveze.
– Ne mogu se dugovanja na osnovu naknada za bolovanje pravdati uz izgovor oni nama duguju, pa dugujemo i mi. Svako treba izmirivati svoje obaveze ili ako su već dugovanja tolika, zašto ne pokreću stečajne postupke, zašto država ne ide u prinudnu naplatu, šta rade Poreska uprava i druge službe – istakao je Škrebić.
On je dodao da je sadašnji sistem koji se tiče bolovanja neodrživ.
– Bolovanja duža od 30 dana se svugdje u svijetu refundiraju u bruto iznosu, a samo kod nas je to u neto iznosu i to 75 odsto, što je potpuno neprihvatljivo. Osim toga, ni tih 75 odsto nam ne refundiraju na vrijeme – rekao je Škrebić.
Član Udruženja ekonomista RS – SWOT Predrag Duduković kaže da se dugovi Fonda i poslodavaca gomilaju godinama i da bi dobar dio mogao biti prebijen u multilateralnoj kompenzaciji, ali da se od toga odustalo.
– Rješenje za sadašnju situaciju je isključivo u preuzimanju odgovornosti i isplati obaveza jednih prema drugima. Za one koji ne izmire dugove treba iznaći konsekvence koje će uslijediti odmah, a ne dopuštati da se rok iz mjeseca u mjesec prolongira i zapada u situaciju kakva je sada – rekao je Duduković i dodao da Fond zdravstvenog osiguranja RS treba da utvrdi tačan i realan iznos duga i da iz sume isključi preduzeća koja godinama ne obavljaju djelatnost.
Porodilje
U Javnom fondu za dječiju zaštitu RS kažu da poslodavcima u realnom sektoru redovno refundiraju obaveze prema zaposlenim porodiljama. Dodaju da se novac isplaćuje jednom mjesečno kada prikupe podatke o podnijetim zahtjevima svih poslodavaca.
– Kašnjenja u isplatama naknada bolovanja poslodavcima za porodilje se odnose isključivo na budžetske korisnike koji se finansiraju putem trezora RS i ta kašnjenja iznose oko 11 miliona KM. To je kumulativno dugovanje koje traje godinama – rekli su u Fondu za dječiju zaštitu RS.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca