Connect with us

PRIVREDA

„Mitrosu” dozvola za EU i Rusiju

SREMSKA MITROVICA – Industrijska klanica „Mitros“ polako ide ka staroj slavi prerađivača mesa pod okriljem poznate austrijske kompanije „Gerlinger“. Novi vlasnici su u obnavljanje proizvodnje nekadašnjeg jugoslovenskog giganta industrije mesa do sada uložili 23 miliona evra.

Objavljeno

 


Srbija je za podsticaj obnove proizvodnje i zaposlenosti uložila 5,8 miliona evra.

Trenutno u klanici rade 142 radnika. U „Mitrosu“ se kolje po hiljadu tovljenih svinja samo ponedjeljkom i četvrtkom. Ostalim danima radnici rasecaju i prerađuju svinjsko meso za domaće i strano tržište. U međuvremenu stvaraju se uslovi za veću proizvodnju i zaposlenost, kaže Ramo Adrović, generalni direktor „Mitrosa”:

– Da bi „Mitros” proradio prošli smo ono najteže, jer smo i neplanirani vremenski period koristili da obnovimo pogone. Mnogo toga smo morali da postavimo iznova kako bismo stvorili uslove za svjetski nivo prerade, zbog čeka smo i trpeli kritike u javnosti što se nije ranije krenulo sa proizvodnjom. Sad zadovoljstvo raste, jer „Mitrosovi“ pogoni za preradu mesa imaju najviše standarde u svijetu.

Prema njegovim riječima, petogodišnji plan kompanije se uspješno razvija. Cilj je da 80 odsto proizvodnje bude plasirano na strano tržište.

– Od 1. oktobra imamo dozvolu za izvoz mesa i prerađevina u Rusiju, a od 20. oktobra počinje naš izvoz na tržište Evropske unije. Od tada uvodimo u proizvodnju drugu smjenu sa još 100 radnika. Cilj nam je da naša klanica ima pet smjena u proizvodnji da bi uvijek tri smjene neprestano radile, a dvije odmarale. „Mitros” će na kraju tog perioda imati hiljadu radnika. Plan je da ova klanica bude jedna od većih evropskih i da u njoj radi više od hiljadu ljudi, a da dnevno prerađuje tri hiljade svinja. Ovo je znak da kompanija „Gerlinger” ostaje trajno u Sremskoj Mitrovici – ističe Adrović.

Da bi ostvarili cilj, u kompaniji „Gerlinger” nisu mislili da samo ulože u obnovu pogona starog „Mitrosa”, već su stvoreni planovi i kako da se obezbjedi živa stoka za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina.

– Naša kompanija ima posebnu interesnu sferu u Srbiji za proizvodnju i preradu mesa. Odredili smo da to budu regioni Srema i Mačve. Tu su ljudi proizvodili najviše svinja u vreme bivše Jugoslavije za potrebe nekadašnjeg „Mitrosa”. Trudićemo se da što prije ostvarimo cilj sa pet reprocentara za krmače od kojih bi tri bila u Sremu i dva u Mačvi. Namjera nam je da imamo kod naših kooperanata 15.000 krmača. Našim kooperantima će sve biti obezbjeđeno da odgaje tovljenike koje će nama predavati po stabilnim cijenama, koje će znati unapred. Predate svinje oni će moći da naplate najduže za sedam dana – navodi Adrović.

Reklama

U „Mitrosu” su obnovu i razvoj do sada planirali samo iz sredstava „Gerlinger” kompanije i dijela podsticaja države Srbije. U daljem razvoju nadaju se da će se steći uslovi korišćenja sredstava Evropske unije preko IPARD-a, a koliko misle i na svoje poslovne partnere, kojima će isporučivati meso i mesne prerađevine, direktor Adrović ističe:

– „Mitros” neće imati sopstvenu prodajnu mrežu u Srbiji. Imaćemo jedan ekskluzivni centar za prodaju našeg mesa i mesnih prerađevina samo u Sremskoj Mitrovici, u krugu klanice. Tako nešto se sprema da bude otvoreno u novoj zgradi nekadašnje pileće klanice. Mi ne želimo da našim poslovnim partnerima pravimo konkurenciju u prodaji našeg proizvoda, jer bismo time sami sebi štetili.

Izvor: Politika.rs

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu