PRIVREDA
Nameti tjeraju investitore iz BiH
SARAJEVO – Strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu već dvije godine su u padu, a ekonomski stručnjaci upozoravaju da ih neće ni biti nastavi li BiH s ovakvim parafiskalnim nametima.
Samo prošle godine direktna strana ulaganja u BiH pala su za skoro 300 miliona KM u odnosu na 2014. godinu. Procjene stručnjaka kažu i da lokalne zajednice ne čine ništa da olakšaju registraciju onima koji žele ulagati, bilo da su to strani ili domaći investitori. Mirsad Isaković, ekonomski stručnjak i poslanik SBB-a u Predstavničkom domu BiH, ističe da je zabrinjavajući ovako veliki pad stranih investicija u BiH.
Podsjeća da su trostruko skuplje komunalne usluge za one koji registruju firmu, bilo da su to domaći ili strani investitori. „To nije dobar ambijent za ulaganja. BiH bi u tome trebalo da se ugleda na Srbiju. Problem je što sa velikim parafiskalnim nametima možemo doći u situaciju da izgubimo i one strane investitore koje trenutno imamo“, rekao je Isaković. Na ovo su juče upozorili i članovi Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma BiH, koji su pred sobom imali izvještaj o direktnim stranim ulaganjima u BiH, ali detaljno o tome nisu raspravljali jer nisu imali kvorum za održavanje sjednice.
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupne direktne investicije u BiH od 1994. do 2014. godine iznosile su 11 milijardi i 643 miliona KM, odnosno šest milijardi eura. Najviše su u BiH investirale Austrija, Srbija, Hrvatska, Rusija i Slovenija, a pri čemu su najznačajnija ulaganja bila u proizvodnju, zatim slijede bankarstvo, telekomunikacije i trgovina. Direktne strane investicije u 2014. godini su iznosile 740 miliona KM, što predstavlja rast od 66,3 posto u odnosu na 2013. godinu. Prema podacima za 2015. godinu, direktna strana ulaganja u BiH su 473 miliona KM, što predstavlja značajno smanjenje u poređenju sa 2014. Prema podacima iz Platnog bilansa BiH za 2015. godinu, direktne investicije (sa procijenjenim zadržanim zaradama) po kvartalima iznose: prvi kvartal 60,9 miliona KM, drugi kvartal 168 miliona KM, treći kvartal 81,3 miliona KM i četvrti kvartal 162,8 miliona KM. Šemsudin Mehmedović, predsjedavajući Komisije za vanjsku trgovinu i carine, kazao je da su strani investitori, odnosno investicijski kapital je „plašljiva životinja i ide tamo gdje je sigurna oplodnja kapitala“.
„Stoga, ovi što sebe smatraju opozicijom čine sve da destabiliziraju ukupni ambijent u kome će investitori osjećati nesigurnost za svoj kapital. Zbog toga imamo, nažalost, pad direktnih stranih investicija u BiH“, smatra on. Istaknuo je da svi moraju učiniti dodatni napor kako bi se popravio ukupni ambijent u kojem će strani investitor osjećati sigurnost za svoj kapital. „Većina ino-investicija u BiH poslije rata nisu nove investicije i uglavnom su bile vezane za privatizaciju i ono što je pratilo privatizaciju u BiH.
Žao mi je što moram reći da je pad ino-investicija u BiH i ne mislim da će jedino one obnoviti BiH i obezbijediti joj rast i razvoj, ali mislim da su bitan faktor. Međutim, ako imamo izvještaj izvana da BiH svakim danom napreduje, a sve parametre imamo u obrnutom smjeru – onda neko nekog laže“, rekao je Nikola Špirić, član Komisije iz SNSD-a, te dodao da je to pitanje za parlamentarnu većinu jer, kako je istakao, otkako su došli na vlast prisutan je pad investicija. „Ako im investitori vjeruju, ako su napravili ambijent, onda bi investicije trebalo da rastu“, rekao je Špirić. Najveći investitori Austrija Srbija Hrvatska Rusija Slovenija Oblasti najznačajnijih ulaganja *proizvodnja *bankarstvo *telekomunikacije *trgovina
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca