PRIVREDA
Povećanje akciza na pivo: Udar na 3.000 radnih mjesta
SARAJEVO – Komisija za finansije i budžet Zastupničkog doma BiH sutra bi se trebala izjasniti o povećanju akciza, uoči sjednice Parlamenta. Domaći proizvođači piva upozoravaju da bi uvođenje dodatnih nameta značilo gašenje prozvodnje koja zapošljava preko 3000 osoba.
Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH ostao je pri prvobitnom stavu da budu povećane akcize na gorivo, auto-plin, alkoholna i bezalkoholna pića i pivo, dok Vijeće ministara predlaže samo povećanje akciza na gorivo i auto-gas.
Povećanje akciza na pivo od 0,15 KM/l , koje predlaže Upravni odbor UIO moglo bi ozbiljno ugroziti poslovanje domaćih proizvođača i izazvati pad prodaje domaćeg piva, slažu se proizvođači piva u BiH.
S ovim prijedlogom, prosječna cijena gajbe piva će porasti na 18,76 KM. Obzirom na ranije povećanje akcize od 25 posto u 2014., cijene će se povećati za ukupno 60 posto, što je za domaće prozvođače neodrživo.
„Ovo je jedan u nizu nameta koji se dešavaju poslodavcima, sada samo selektivno nama, pivarima i prozvođačima bezalkoholnih pića kao da je nekome cilj da ugasi proizvodnju u realnom sektoru koji zapošljava preko 2500 ljudi, posredno više od 5000“, upozorava Edin Ibrahimpašić, direktor Bihaćke pivovare i član Grupacije prozvođača piva.
No politički dužnosnici SNSD-a smatraju kako je povećanje akciza neminovno, jer se BiH na to obavezala novim Stand by aranžmanom. Nakon sto je Vijeće ministara polovinom jula u Parlament uputilo izmjene Zakona koje predviđaju samo povećanje akciza na gorivo i auto-gas, tome su se usprotivili predstavnici Vlade RS u Upravnom odboru UIO i poslanici u Parlamentu BiH iz SNSD-a .
Mišljenje neće promijeniti ni na sutrašnjoj sjednici Komisije za budžet i finansije, a uoči sjednice Parlamenta u srijedu.
„Upravni odbor UIO je donio odluku šta treba u skladu sa dogovorom sa MMF-om donijeti i to su ponovili po drugi put. Vijeće minsitara je donijelo je izmjene koje neće proći u Parlamentu BiH jer krše međunarodne obaveze BiH“, kaže Dušanka Majkić članica Komisije za finasije i budžet (SNSD).
U pismu namjere kojima su se vlasti BiH obavezale MMF-u, navodi se da će se novac od povećanja nameta na alkohol usmjeriti u kasu entitetskih fondova zdravstva. No, u pismu nije navedno pivo na što upozoravaju i u VTK BIH
„Ja ovdje podvlačim činjenicu da je pivo prehrambeni proizvod prema Pravilniku o pivu. Iz same definicije piva nije moguće zaključiti da se radi o alkoholnom piću već o prehrambenom proizvodu kako je regulisano propisima koji definišu i uređuju postupanja sa hranom u BiH. I zakon jasno pravi razliku u kategorisanju zasebnih akciznih proizvoda. Alkohol i alkolholna pića su jedna grupa akciznih proizvoda, a pivo i vino druga grupa“, naglašava Ognjenka Lalović iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Navedena kategorizacija zasebnih akciznih proizvoda koja se odnosi na oporezivanje alkohola i alkoholnih pića je preuzeta iz Direktive EU, gdje je jasno navedeno kako pivo „obuhvata sve proizvode sa stvarnom jačinom koja prelazi 0,5% alkohola“ ili prevedeno pivo nije alkohol.
Direktor Bihaćke pivovare s druge strane podvlači kako je i u reformskoj agendi naznačeno kako se zdravstveni fondovi prvo trebaju transformirati, što u BIH nije slučaj.
„Zdravstveni fondovi = crna rupa. To je bure sa stotinu rupa. Sa ovih 15 feninga nećete ništa uraditi. Mora se prvo reforma sistema učiniti, a nakon toga dogovoriti finansiranje“.
U BiH trenutno posluju četiri domaće pivare- u Sarajevu, Bihaću, Tuzli i Banjoj Luci, dok je Pivovara Grude, nakon 14 godina rada prestala s proizvodnjom 2012. godine. Proizvodni kapaciteti nisu iskorišteni ni pedeset posto, što je poražavajući podatak u odnosu na količinu uvoznog piva.
Od 2012. godine proizvodnja piva, kao i prodaja se sa svakom narednom godinom smanjivala. Od 2012.-2015. godine prodaja domaćeg piva se smanjila za oko 10.604 hl. Izvoz stagnira iz godine u godinu, dok se uvoz konstantno povećava. U svemu navednom treba podsjetiti kako akciza na vino u BiH iznosi 0,20 KM/l. Ovaj iznos je ostao nepromijenjen od 2004. godine.
„Ako vidimo da bi se akciza povećala samo na pivo i bezalkoholna pića, što neki predlažu bez vina recimo, onda bi sav teret išao na dvije grane industrije, što mislimo da nije fer u trenutku kada pokušavamo da podignemo konkuretnost domaćih pivovara“, nagalašavaju iz VTK BIH.
Ukoliko se usvoji mišljenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Bosna i Hercegovina će imati veću akcizu od zemalja regiona ali i većine članica EU zemalja.
Izvor: Akta.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca