PRIVREDA
Privatni sektor raste, a javni smanjuje – POLAKO
BRISEL – Zaposlenost u privatnom sektoru počinje pokazivati rast kao rezultat boljih ekonomskih parametara u BiH, dok se istovremeno zaposlenost u javnom sektoru polako smanjuje, istaknuto je u najnovijem ekonomskom izvještaju Evropske komisije za BiH.
Ukupno gledano, nezaposlenost je smanjena za 1,8 odsto u prvih sedam mjeseci 2016, a najvažniji faktori za taj pozitivan trend su, kako se navodi u izvještaju, rast maloprodaje, kao i rast u sektoru usluga. „Gledano u odnosu na prošlu godinu, zaposlenost u javnim službama smanjena je za 0,8 odsto“, istaknuto je u izvještaju, uz napomenu da je nezaposlenost mladih i dalje na alarmantnih 60 odsto.
Istakli su da je u drugom kvartalu 2016. godine bruto domaći proizvod u BiH veći za 1,4 odsto u poređenju s istim periodom lani, dok je u prvom kvartalu BDP narastao za 1,9 odsto. „Najvažniji doprinos je rast proizvodnje od 12 odsto, koji je doprinio rastu BDP-a u iznosu većem od 50 odsto. Sa druge strane, troškovi javne administracije, u koju ubrajamo i sektor obrazovanja i zdravstva, u drugom kvartalu pali su za jedan odsto u odnosu na isti period 2015. godine“, istakli su u izvještaju. Ipak, u sektoru građevina, informacionih tehnologija i komunikacijskih usluga došlo je do pada od jedan odsto, mada je, kako je istaknuto, nešto slabiji rezultat uzrokovan dijelom snažnim rastom tog sektora u 2015. godini.
„Osim toga, nešto slabiji rezultat je rezultat i manje aktivnosti u javnom sektoru u drugom kvartalu. Kada pogledamo u prvi kvartal 2016, stvarni rast BDP-a veći je za 1,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zbog rasta proizvodnje. U 2015. rast je iznosio 3,2 odsto nasuprot 1,4 odsto iz 2014. Međunarodne institucije cijene da će BDP u 2017. godini rasti po stopi od 3,2 odsto. Glavni pokretač ekonomskog rasta će biti privatna potrošnja i izvoz“, ocjenjuju u Evropskoj komisiji. Upravo je izvoz, istaknuto je, snažno rastao, mada ne kao prethodne godine. U prvih osam mjeseci narastao je po stopi od 2,2 odsto, ali je 2015. godine rastao po stopi od pet odsto. „Važan faktor nešto slabijem izvozu je pad potražnje iz Turske i CEFTA zemalja, posebno zemalja poput Srbije, ali i Crne Gore.
Kao i u prethodnom kvartalu, na pad je negativno uticao slabiji izvoz mineralnih proizvoda i osnovnih metala“, navedeno je u izvještaju.
Trgovinski deficit je, kako je ocijenjeno, nešto smanjen u odnosu na 2015. godinu, odnosno iznosio je šest odsto u odnosu na osam odsto iz 2015.
Ovi parametri su, kako je istaknuto, rezultirali smanjenjem javnog duga u prvoj polovini godine, a za to je dijelom zaslužno, kako je istaknuto, zamrzavanje rasta plata u javnom sektoru. Međutim, EU upozorava da pad javnog duga nije nužno i dobra stvar, pojašnjavajući da je za to glavni faktor bio kašnjenje implementacije javnih investicija.
„Čini se da je najvažniji doprinos smanjenju javnih investicija činjenica da je došlo do kašnjenja postizanja aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom“, zaključeno je u izvještaju. Predrag Duduković. član Udruženja ekonomista RS – SWOT, rekao je da je statistika tačan zbir netačnih podataka, tako da što se tiče nezaposlenosti, ona jeste smanjena, ali je pitanje da li je za taj isti procenat povećana zaposlenost.
„Zato to treba uzeti s rezervom zato što oni koji nisu više nezaposleni su otišli, znači nisu se zaposlili u domaćim firmama, nego su jednostavno otišli u inostranstvo i tamo se zaposlili. Jedan dio tih koji više nisu nezaposleni se zaposlio negdje, a treća kategorija su oni koji se nisu redovno javljali na biro, pa su skinuti sa evidencije biroa i na taj način se smanjuje stopa nezaposlenosti“, smatra Duduković.
Sve u svemu, rekao je da nismo imali situaciju gdje se bilježi pad zaposlenih u javnom sektoru, jer smo uglavnom u prethodnim periodima tu imali rast, a da je ovo prvi put da se smanjuje. „U principu, to je vjerovatno onaj prirodni odliv iz javnog sektora, gdje na taj prirodni odliv nema novih zapošljavanja“, rekao je Duduković, ocjenjujući ovaj izvještaj preoptimističnim.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca