Connect with us

PRIVREDA

Za građevinsku dozvolu 179 dana

BANJALUKA – BiH se po lakoći poslovanja na listi „Doing Business 2017“ našla na 81. mjestu, od 190 rangiranih svjetskih zemalja, čime je nazadovala za dvije pozicije u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, objavila je Grupacija Svjetske banke.

Objavljeno

 


Iz tog izvještaja je vidljivo da je BiH ponovo ubjedljivo najlošije rangirana zemlja regiona, ali i cijele Evrope, što domaći ekonomisti smatraju nezasluženim i ocjenjuju da se radi o predrasudama onih koji sastavljaju ovakve izvještaje.

Tako je po indikatoru započinjanja biznisa BiH pozicionirana na 174. mjestu, što je napredak za jednu poziciju u odnosu na prethodni izvještaj. U okviru tog indikatora, za pokretanje biznisa u BiH potrebno je 12 procedura i 65 dana, dok je na dobijanje građevinske dozvole potrebno čekati 179 dana i proći čak 15 procedura.

Pored toga, BiH je loše rangirana i kada je u pitanju dobijanje priključka za struju, te se nalazi na 123. mjestu, a za to je u BiH potrebno čak 125 dana i osam procedura. „Kod registracije imovine, BiH zauzima 99. mjesto, i za to je potrebno sedam procedura i 24 dana.

U segmentu dobijanja kredita zauzima 44. poziciju, a kod zaštite manjinskih investitora 81. mjesto“, navodi se u ovom izvještaju. Kada je u pitanju rješavanje nesolventnosti, BiH se nalazi na 41. poziciji, a za taj proces je potrebno tri godine i tri mjeseca. Ako je za utjehu, BiH je najbolje rangirana u trgovini s inostranstvom, gdje zauzima 36. mjesto. „BiH je olakšala pokretanje biznisa smanjenjem uplaćenog minimalnog kapitala za društva s ograničenom odgovornošću i povećanjem efikasnosti notarskog sistema.

Takođe, plaćanje poreza je olakšano ukidanjem naknade za turističke zajednice, pa je u tom segmentu BiH napredovala za 18 pozicija“, navodi se, između ostalog, u ovom izvještaju. Ipak, Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, smatra da stanje u BiH nije baš toliko loše kao što je to prikazano u ovom izvještaju, te misli da u svemu tome ima predrasuda od strane onih koji takve izvještaje prave.

„Ako uzmemo samo priključak struje, pitanje je gdje je lokacija i da li uopšte postoje infrastrukturni uslovi za taj priključak. Mi moramo priznati da jesmo u dobroj mjeri nesređeno društvo, ali stiče se utisak da tu ima dosta predrasuda o nama. Drugi nas vide tako, a bez da su provjeravali kako je“, rekao je Radivojac. Napominje da ne tvrdi da je u BiH sve „divno i bajno“, ali misli da je BiH nezasluženo na zadnjoj poziciji u regionu i Evropi, jer ima definitivno zemalja kod kojih je stanje gore nego u BiH.

U prilog tome, Radivojac ističe da je u RS proces registracije firme i započinjanja biznisa u velikoj mjeri pojednostavljen. Inače, na čelu liste „Doing Business“ i u ovom izvještaju, kao i u prošlogodišnjem, našao se Novi Zeland, dok je Singapur preuzeo drugo mjesto od Danske, koja je sada na trećoj poziciji.

Reklama

Zatim slijede Hong Kong, Južna Koreja i Norveška, pa Velika Britanija i SAD, dok je Švedska na devetoj, a Makedonija na desetoj poziciji, koja je time postala lider u regionu po lakoći poslovanja. Na začelju ove liste, koja je obuhvatila 190 zemalja svijeta, nalaze se Venecuela, Libija, Eritreja, te Somalija na posljednjoj poziciji. Poredak zemalja regiona 10. Makedonija 30. Slovenija 43. Hrvatska 47. Srbija 51 Crna Gora 81. BiH

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu