PRIVREDA
EU ukida kvote na šećer
BRISEL – Evropska unija ima još godinu dana da se pripremi za ukidanje kvota za šećer u nadi da to neće taj sektor uzdrmati u većoj mjeri. Kvote za šećer su jedino preostalo ograničenje proizvodnje koje postoji u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU (CAP).
Te kvote iznose 13,5 miliona tona šećera godišnje, a po njihovom ukidanju očekuje se da će se proizvodnja povećati, kao i izvoz. Međutim, stručnjaci smatraju da osvajanje novih tržišta neće biti lako. Evropski komesar za poljoprivredu Fil Hogan je rekao da je sektor imao dovoljno vremena da se pripremi za ukidanje kvota 1. oktobra 2017, pošto je ta mjera najavljena prije više godina. Dobra priprema proizvodnjača za ukidanje kvota za šećer je tim potrebnija jer se evropska poljoprivreda suočava sa mnogim krizama, poput one izazvane prezasićenošhu svjetskog tržišta mlijeka, 18 mjeseci poslije ukidanja kvota za mlijeko u EU.
Grupa francuskih eksperata za šećer sastala se polovinom oktobra sa predstavnicima tog sektora. „Iskoristili smo period prije okončanja kvota kako bismo se pripremili na poljoprivrednom, industrijskom i trgovinskom planu“, rekao je za AFP Žerar Benedeti, direktor komunikacija u Tereosu, vodećoj francuskoj kompaniji u sektoru šećera. U Evropskoj komisiji tvrde da bi proizvođači na kraju trebalo da budu u stanju da opstanu u okolnostima nižih cijena. U EU će biti ukinut i princip proizvodnje „mimo kvota“ koji se odnosi na proizvodnju biogoriva i drugih industrijskih proizvoda koji nisu za ishranu, i na godišnji izvoz EU koji joj je u okviru STO ograničen na 1,374 miliona tona. Sektor šećera u EU je 2006. prošao kroz duboku reformu čiji je cilj bio da se poveća konkurentnost.
Tokom dvije godine zatvorene su 83 fabrike, odnosno 40% evropskih šećerana, podaci su Evropskog odbora proizvođača šećera (CEFS). Na Francusku i Njemačku čiji je udoo po 24%, otpada gotovo polovina proizvodnje šećera u EU, a slijedi Poljska sa 11% i Velika Britanija sa 8%.
EU je najveći proizvođač šećerne repe u svijetu i prvi uvoznik nerafinisanog šećera od šećerne trske koji se rafiniše u Britaniji, Portugaliji ili Rumuniji. Prema više izvorima, iako većina evropskih šećerana ne radi punim kapacitetom, proizvođači u EU bi mogli da po ukidanju kvota povećaju proizvodnju za 20%. „Evropa koja je sada neto uvoznik, postaće neto izvoznik“, kaže Benedeti koji procjenjuje da bi evropska proizvodnja mogla u budućnosti biti 18 ili 19 miliona tona šećera. Analitičar Klaudiju Kovrig iz konsultatntske kuće Kingsman-Plats S&P Global procjenjuje da će se proizvodnja šećera u EU po ukidanju kvota povećati za 2,5 miliona tona i smatra da će osvajanje novih tržišta biti teško.
„Za njih će biti vrlo teško da budu konkurentni“, rekao je on i ukazao na razvoj sektora na Bliskom istoku i sjevernoj Africi u proteklih 10 godina, pošto su zemlje poput Iraka i Alžira otvorile sopstvene rafinerije. Koristi od ukidanja kvota mogli bi da imaju proizvođači izoglukoze, glukoznog sirupa bogatog fruktozom čija je proizvodnja sada ograničena na 700.000 tona.
Ukidanje kvota bi mogla da podstakne apetite u Mađarskoj koja predviđa da će utrosturčiti proizvodnju izoglukoze, rekli su izvori u Komisiji. U Irskoj, Portugaliji i Sloveniji, zemljama koje su obustavile proizvodnju šećerne repe, pojavljauju se projekti za obnavljanje te djelatnosti na osnovu projekcija cijene koje se čine „suviše visokim“, rekao je izvor u EK. U Italiji, međutim, proizvođači strahuju da neće opstati na otvorenom tržištu.
„Ponovo ćemo dobiti slobodu da izvozimo, ali EU mora da brani svoje interese u sektoru šećera“, rekla je direktorka CEFS-a Mari-Kristin Ribera. Šećer se u pregovorima o sporazumima o slobodnoj trgovini tretira kao osjetljivo pitanje. Kvote za šećer su posljednje kvote u EU koje su ukidaju, što će označiti novu fazu zajedničke poljoprivredne politike sada više okrenute tržištu, rekla je Ribera.
Izvor: Euroaktiv.rs
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca